Mutimir
27.–28. prosinca 2019. @ Stubičke Toplice
Uz potporu partnera:
Mutimir je godišnje okupljanje mladih hrvatskih istraživača, iz znanosti i industrije, iz Hrvatske i inozemstva, koje organizira udruga Penkala. Cilj mu je stvoriti podlogu za buduće prijateljske i stručne veze u toj zajednici. Svaki sudionik Mutimira kratko predstavlja svoj rad i interese. Bitan dio Mutimira su druženja na bazenu, na kavi i uz gitare.
Za više informacija o Mutimiru, udruzi Penkala i njenim članovima, posjetite [Facebook grupu Penkala].
Bavim se fizikom kompleksnih sustava, preciznije kaskadnim efektima na financijskim mrežama. Zanimaju me kompleksne mreže, statistička fizika te stohastički procesi.
Istražujem mogućnost pripreme germanijevih nanostruktura u dielektričnim matricama metodom magnetronskog rasprašenja te njihove primjene u detektorima, nanoporoznim membranama, pohrani vodika, ali prvenstveno solarnim ćelijama
Student molekularne biologije, bavime se računalnim simulacijama molekularne dinamike, zanimaju me biofizika, neuroznanost i virologija. U slobodno vrijeme igrač lacrosse-a.
Bavim se epidemiologijom samoubojstava, samoozljeđivanja i ubojstava iz perspektive mentalnog zdravlja kao asistentica pri National Confidential Inquiry into Suicide and Safety in Mental Health na Sveučilištu u Manchesteru. U siječnju 2020. počinjem svoje doktorandsko istraživanje na temu: Suicide related internet use in metal health patients.
Student sam 5. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu i zanima me područje neuroznanosti. Trenutno radim na projektu preventivne medicine u Medipredict.
Suosnivač i voditelj odjela za autonomne tehnologije u kompaniji Gideon Brothers. Tvrtka se bavi razvojem autonomnih mobilnih robota pokretanih tehnologijama vizualne percepcije, a specifično područje moje odgovornosti vezano je za razvoj sustava autonomnog upravljanja. Zanimaju me teme autonomne navigacije, SLAM-a, strojnog učenja i računalnog vida.
Proveo sam 4 godine u Facebooku, gdje sam sudjelovao u razvoju baze podataka RocksDB. RocksDB je izdan kao open source projekt krajem 2013. godine, te je od tad postigao značajan uspjeh u industriji. Trenutno sam u startupu Rockset u Silicijskoj Dolini, gdje razvija novu bazu podataka koja je optimizirana za cloud infrastrukturu.
Radim kao programer web aplikacija u Intisu. Programiram smart vending rješenja koja "običnu" vending mašinu transformiraju u pametnu koja prati svoje stanje, sve kupovine te predviđa kada će je trebati napuniti. Zanima me programiranje, strojno učenje te dizajn programskih sustava.
Proučavam procese prepoznavanja lica i ostalih objekata iz naše okoline.
Standardne statističke metode pretpostavljaju da su modeli dobro definirani te da su sve bitne varijable poznate. Međutim, to u praksi često nije točno, nego postoje varijable koje utječu na naše dobivene podatke, a koje nisu same dane u našem skupu podataka. Moj rad se temelji na razvijanju metoda koje će omogućiti uobičajenim statističkim metodama da dobro rade i u prisustvu takvih latentnih varijabli.
Upravo sam završila diplomski studij financijske i poslovne matematike na PMFu i sad sam u procesu nalaženja posla. Htjela bih biti aktuar te tražim posao u osiguranju. Zanima me programiranje, upravljanje rizicima te statistička obrada podataka. U slobodno vrijeme bavim se i fotografijom.
Bavim se energetikom s fokusom na pametne gradove te integraciji obnovljivih izvora energije u energetske sustave. Zajedno s kolegama u grupi pokušavamo karakterizirati fleksibilnost unutar različitih energetskih sustava kako bismo energetske sustave učinili održivijim. Tipični problemi uključuju pronalaženje što više potrošača energije (npr. razne pumpe, sustavi za desalinizaciju vode, baterije električnih automobila, dizalice topline), čiju aktivaciju možemo kontrolirati kako bismo maksimalnu potrošnju energije ostvarili kada imamo najviše proizvedene energije iz obnovljivih energetskih izvora. Alternativan cilj je optimirati potrošnju energije ovisno o trenutnim cijenama na burzama energije.
Trenutno istražujem novu terapiju za hipoglikemiju (niska razina šećera u krvi) tijekom tjelesne aktivnosti kod aktivnih sportaša koji pate od dijabetesa tipa 1.
Trenutno sam zaposlen na projektu razvoja neurokirurškog robotskog sustava na kojemu moj tim na fakultetu radi zajedno s neurokirurzima u KB Dubrava i inženjerima u INETEC-u. Dijelom vezano za projekt, za doktorat radim istraživanja u području kalibracije robota, s ciljem povećanja apsolutne točnosti pozicioniranja. Osim toga, kako sam se kao inženjer od početka razvijao u "jack of all trades" stilu, interesiraju me i bavim se u većoj ili manjoj mjeri i s mnogim drugim područjima u strojarstvu, ali i šire.
Student sam diplomskog studija i primarno se bavim područjem robotike. Bavio sam se algoritmima koji pomažu robotu da shvati prostor oko sebe kao što je SLAM. Trenutno se pretežito bavim upravljanjem dinamike robota kao što su pokreti balansiranja i skakanja. Posebno su mi zanimljivi zadaci koji su robotima teški, a ljudima veoma laki.
Recommender Systems, Network Science, Computational Social Science
Radim kao podatkovna znanstvenica u management consulting firmi, sto znaci da rjesavam probleme iz sirokog spektra poslovnih domena, od sporta do prodaje privatnih aviona. Prije consultinga sam se bavila racunarskom genetikom, gdje sam trazila mjesta u ljudskoj DNA sklona pojavi sktukturalnih mutacija. Iz hobija trenutno studiram matematiku na PMF-u.
Agent based modeling u biofizici. Također me zanima i strojno učenje i big data u znanosti
Bavim se profiliranjem autora, točnije predikcijom i prepoznavanjem crta ličnosti uz pomoć analize teksta s društvenih mreža. Radi se o interdisciplinarnom polju na razmeđu računarske znanosti, lingvistike i psihologije, a cilj je razviti i primijeniti modele strojnog učenja koji će omogućiti dublje razumijevanje i prepoznavanje individualnih razlika među ljudima i kako one utječu na ponašanja i komunikaciju na društvenim mrežama.
Organizacijskom psihologijom
Asistent sam na Zavodu za farmakologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te radim u Laboratoriju za molekularnu neurofarmakologiju. Doktorska disertacija na kojoj radim usmjerena je na neuroprotektivni potencijal te mehanizam djelovanja endogenih metaboličkih hormona inkretina u modelina Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Rad čitave grupe usmjeren je primarno na povezanost metaboličkih promjena u mozgu s neurodegeneracijom. Uz to primarno me zanimaju nova rješenja usmjerena na metodološku problematiku bazičnih i translacijskih znanstvenih istraživanja od molekularnih metoda do rješenja preciznog bihevioralnog fenotipiziranja.
Upravo sam upisao strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Zanimaju me općenito sve teme vezane za znanost.
Kao volonterka već drugu godinu sudjelujem u radu Laboratorija za molekularnu neurobiologiju na Odjelu za biotehnologiju. Na modelu oposuma (Monodelphis domestica) istražujemo stanične i molekularne mehanizme neuroregeneracije nakon ozljede leđne moždine. Oposumi se rađaju u vrlo nezrelom stadiju razvoja te imaju sposobnost neuroregeneracije u prva dva tjedna svog života. Osim neurobiologije, zanimaju me razna područja poput stanične biologije općenito, mikrobiologija, genetika, a voljela bih saznati i nešto više o bionformatici.
Fizika bioloških stanica. Istražujem dinamiku bioloških membrana te kako njihova mehanička svojstva utječu na interakciju stanica s okolinom. Matematičko modeliranje, statistička fizika, računalne simulacije.
Strojno ucenje primijenjeno najvise na racunalnu obradu prirodnog jezika (specificnije detekciju toksicnih komentara na internetu, analizu licnosti iz teksta i izradu cross-lingual modela za obradu jezika). Zanimale bi me neke zanimljive multidisciplinarne mogucnosti gdje bi se spojem podrucja X s obradom prirodnog jezika moglo otkriti / napravili nesto skroz zanimljivo. Ali sam jako otvoren i za svasta drugo :)
Odnedavno sam zaposlena kao doktorandica na Institutu Ruđer Bošković gdje ću se baviti biofizikom stanice, točnije spajati staničnu i molekularnu biologiju, molekularnu genetiku, konfokalnu i superrezolucijsku mikroskopiju te računalnu obradu mikroskopskih slika kako bih zajedno s grupom u kojoj radim pokušala razjasniti točne mehanizme diobe ljudskih stanica. Općenito me zanima razumijevanje fizioloških procesa u stanicama, osobito onih čija deregulacija dovodi do razvoja karcinoma.
Trenutno se aktivno bavim razvojem i provođenjem programa društvenih inovacija u suradnji s nevladinim organizacijama, industrijom i visokim učilištima. Zanimaju me etički aspekti primjene novih tehnologija, s fokusom na zaštitu privatnosti i utjecaj tehnologije na demokratske procese. Bavim se i transakcijskom analizom - psihoterapijom i njenim primjenama.
Bavim se data scienceom u raznim primjenama. To uključuje cijeli proces - od osmišljavanja pristupa problemu i transformacije inicijalnih podataka, preko analiziranja i čišćenja podataka te samog modeliranja (najčešće nekom od popularnih machine learning moetoda) do implementacije i rješavanja problema live sustava.
 - Ivana Kuncic.png)
Studetica postdiplomskog studija u Rennesu (Francuska), specijalizacija u proizvodnji mlijeka i mlijecnih proizvoda. Istodobno zaposlena u Lactalisu gdje radim u tvornici Lactalis-Nestle u odjelu industrijalizacije proizvoda. Trenutno radim na projektu poboljsanja kvalitete i smanjenje reklamacija proizvoda.
Asistent na FER-u, računarac i koder koji se u duši smatra matematičarem. Uskoro ću doktorirati na temu heuristika za pridruživanje web servisa korisnicima u oblaku. U slobodno vrijeme bavim se pisanjem i mladim bendom.
Bavim se izradom sustava za personalizaciju sadržaja (kao što koristi Amazon, Netflix, YouTube i drugi). Zanimaju me teme vezane uz analizu podataka i strojnog učenja.
Student diplomskog studija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje usmjerenja Dizajn medicinskih konstrukcija. Trenutni rad na međunarodnim projektima za postizanje fuzijske energije i razvoju startup-a u području brain computer interface tehnologije, "Potential". Obrazovanje i znanstveno istraživački rad na sponi između strojarstva i medicine. Polja znanstvenog interesa: neuroznanost, sučelje mozga i računala, nuklearna fizika, tehničke znanosti.
Preddiplomski studij završio sam na splitskom FESB-u (smjer računarstvo), a projekt napisao na švicarskom EPFL-u (Immersive Interaction Group) i to na temu kreiranja i kontrole 3D avatara korištenjem Unity tehnologije. Nakon toga postajem stipendist EIT Digital dvojnog magisterija u području podatkovne znanosti (data science). Prvu godinu provodim na nizozemskom TU/e, a drugu na švedskom KTH. Za diplomski rad odlazim na prestižni MIT gdje kao istraživač u sklopu Senseable City Laboratorija pišem diplomski rad na temu optimizacije bike sharing sustava korištenjem rudarenja grafova, konvolucijskih i povratnih neuronskih mreža. Trenutno kao stipendist pohađam drugi dvojni magisterij u području IT menadžmenta na Sveučilištu u Salzburgu, a u siječnju 2020. godine nastavljam na Sveučilištu Aalborg u Kopenhagenu. Paralelno sa studiranjem u Danskoj ću se zaposliti u konzultantskoj tvrtki, a 2021. ću rad iz područja inovacija, neuroekonomike i poslovne inteligencije najvjerojatnije odraditi u Kaliforniji.
Trenutno sam na specijalizaciji iz psihijatrije u Klinici za psihijatriju Vrapce. Zanimaju me psihijatrija, psihoterapiija, psihoanaliza, medicina i neuroznanost.
Zahtjevi smanjivanja dimenzija i povecanja brzine elektronickih komponenti koje trenutno imamo nisu zauvijek odrzivi. Jedan od predlozenih puteva ka boljoj elektronici je spintronika gdje se umjesto naboja koristi spin elektrona za pohranu, manipulaciju i prijenos informacije. Moje istrazivanje se bavi proucavanjem spinske akumulacije u grafenu na sub nanometarskim skalama. Neka od pitanja na koja pokusavamo odgovoriti su kakav je utjecaj strukture materijala, necistoca i defekata na spinsku propagaciju u materijalima kao sto je grafen. Neki od znanstvenih interesa izvan mog podrucja su razvoj znanstvene opreme, nove metode mjerenja i interdisciplinarni projekti.
Bavim se računalnim simulacijama amorfnih materials (krutine koje nisu kristali). To uključuje atomističke simulacije ali i druge računalne metode, kao što su data extraction (natural language processing) i data mining. Tako da u svakodnevnom poslu uglavnom razvijam software za data extraction i ekstrakciju podataka iz tablica i literature. Na Mutimiru me najviše zanimaju područja kojima se ja ne bavim :D
Već se dvije godine bavim koordinacijom u višerobotskim sustavima u sklopu doktorata. Iako korištenje više robota povećava efikasnost i kompleksnog zadataka koji se mogu izvršiti, također predstavlja i veliki izazov prije podjeli zadataka i uspjehu predviđene misije. Neki od izazova uključuju nepoznat i dinamičan okoliš, probleme u komunikaciji, karakteristike robota, trajanje baterije, itd. Uz doktorat, veći dio vremena provodim na putovanjima, u prirodi i adrenalinskim aktivnostima, ili pomažem u organizaciji različitih predavanja i govora u sklopu TEDx-a i IEEE-a.
Trenutačno se bavim fizikom čvrstog stanja (uglavnom numerički). Moj trenutačni projekt se bavi aproksimiranjem algoritama na kvantnim računalima klasičnim algoritmima koji koriste strojno učenje.
Bavim se dubokim učenjem za procjenu kreditnog rizika. Zanimaju me teme strojnog učenja i kvantitativnih financija.
P4 medicine - Prediktivna, Preventivna, Personalizirana i Participativna
Bavim se svima i svačime a fokus je trenutno na molekularnoj dinamici proteina što će mi, nadam se, biti i diplomski rad. Volim popularizirati znanost i slušati o istraživanjima iz neuroznanosti.
Trenutno sam doktorand u labosu za ugradbene sustave sa fokusom na biomedicinsko inženjerstvo. Bavim se razvojem novih algoritama za obradu signala, te detekciju i predikciju raznih događaja poput epileptičkih napada, razine stresa itd koristeći metode strojnog učenja. Istovremeno razvijamo i nosive, neinvazivne uređaje na kojima implementiramo takve algoritme, s ciljem razvoja što jeftinijih, dugotrajnijih i neprimjetnih uređaja za praćenje zdravlja i personaliziranu medicinu. Posebno me zanima taj spoj medicine i tehnologije, a sve više i računarska društvena znanost.
Specijalizantica radiologije
Studentica sam diplomskog sveučilišnog studija Biotehnologije u medicini. Zanimaju me STEM i life sciences područja, no otvorena sam za sva nova znanja i iskustva. Poseban interes veže me uz molekularnu biologiju, što ispunjavam volontirajući u Laboratoriju za molekularnu neurobiologiju. Laboratorij se bavi istraživanjem molekularnih i staničnih procesa neuroregeneracije i neurodegeneracije putem in vitro životinjskih modela oposuma (Monodelphis domestica), kultura živčanih matičnih stanica i najmodernijih tehnika mikroskopiranja.
Radim u Gideon Brothersu (Zagreb) kao inženjer strojnog učenja na problemima računalnog vida (kako bi naši roboti mogli percipirati svijet oko sebe). Prije toga radio sam u financijama (kvantitativno trgovanje), a doktorirao sam na temi fizike hladnih atoma. Zanima me širok spektar tema (prirodne, tehničke, društvene).
Bavim se eksperimentalnom biologijom i istražujem proteine koji su u biologiji tumora poznati kao tumor supresori i supresori metastaziranja. Pokušavam otkriti kako i zašto u nekim vrstama tumora dolazi do inaktivacije tih proteina. Također pokušavam razjasniti mehanizme pojave otpornosti tumora na određenu terapiju (npr. ciljana terapija). Zanimaju me razna područja biomedicine i molekularne biologije poput epigenetike, genetičkog inženjerstva, genske terapije...
Radim u obradi velikih podataka u razne svrhe. Tvrtka za koju radim napravila platformu za obradu podataka, koju naši korisnici koriste kako bi optimizirali svoju proizvodnju. Ono što ja radim u zadnjih par mjeseci jest pomalo meta - koristim meta podatke iz platforme da utvrdim koji obrade podataka najviše koštaju te automatski dajem korisnicima savjete kako smanjiti te troškove.
Bavim se problematičnom uporabom Interneta (PUI), odnosno ovisnošću o internetskim sadržajima. Osim toga, pomalo radim i na drugim istraživanjima koja se nalaze u širem području mentalnog zdravlja. Zanimaju me moderne tehnike mjerenja, inovativna statistika i metodologija i suradnja s drugim strukama.
Dio sam DS3 Laba koji na ETH Zurich radi na razvoju sustava strojnog ucenja i baza podataka. Nakon doktorata u teorijskoj matematici napravio sam zaokret u podrucju interesa i kroz industriju zavrsio u strojnom ucenju, poput svih hipstera :) Neki od projekata na kojima radim su odredjivanje kvalitete pojedinih skupova podataka, odabir najboljih modela te razvoj algoritama u federativnom ucenju.
Od nedavno se bavim istrazivanjem u podrucju otkrivanja misinformacija i laznih vijesti u drustvenim mrezama pomocu metoda strojnog ucenja, s fokusom na metode relacijskog ucenja i ucenja na grafovima. Osim toga, interesiraju me i metode podrzanog ucenja (reinforcement learning).
Bavim se sigurnosti računalnih sustava, a specifičnije sigurnosti sustava proširene stvarnosti (augmented reality) i autentifikacijom korisnika. U posljednje vrijeme naročito istražujem načine na koje se ovi sustavi (uz pomoć računalnog vida i strojnog učenja) mogu iskoristiti kako bi zaštitili korisnike od raznih napada, poput phishinga. Kao rezultat rada na posljednjoj temi, prošao sam kroz proces zaštite intelektualnog vlasništva, a trenutno proučavamo mogućnosti pokretanja sveučilišne spin-out kompanije.
Bavim se numeričkim modeliranjem kamenog materijala unutar kolosiječne željezničke konstrukcije. Time se može detaljnije pratiti degradacija materijala i ostali procesi koji se odvijaju pri uporabnom vijeku konstrukcije.
Diplomirao sam na FER-u 2016. godine i od tada sam radio na svome startupu Noomly. Od ove godine sam preuzeo vođenje FER-ovog studentskog startup inkubatora SPOCK. SPOCK je inkubatorski program u trajanju od 6 mjeseci namijenjen svima koji žele pokrenuti svoj startup i imaju zanimljiv projekt, ideju ili znanje potrebno za razvoj određene ideje. Od ove godine, fokusirani smo na spajanje studenata drugih fakulteta, koji su prepoznali problem u svome području i imaju ideju kako ga riješiti, sa studentima FER-a, kako bi zajedno radili na razvoju rješenja kroz startup priču. Zanimaju me sve teme vezane za inovacije.
Bavim se istraživanjem kognitivnih i neuralnih substrata u vizualnoj percepciji, primarno se fokusirajući na lica, ali i na druge kategorije objekata koje su nam važne za svakodnevni život. Moja istraživanja pokušavaju razjasniti zašto je nekim ljudima prepoznavanje lica toliko automatsko, a nekima gotovo nemoguće, pa posebnu pažnju pridajem ljudima s autizmom i raznim vizualnim agnozijama, primarno prozopagnozijom.
Bavim se modeliranjem katalizatora koji se primjenjuju u reakcijama proizvodnje i prociscavanja vodika, jednog od vodecih kandidata koji mogu zamijeniti tradicionalna fosilna goriva. Povrh toga se bavim modeliranjem sustava u kojima postoji granica izmedu tekuce i cvrste faze, koji su od velike vaznosti u kombinacija heterogene i homogene katalize.
Bavim se računalnim vidom, konkretno problemom image restoration. Neki od primjera problema kojima se bavim su poboljšanje vidljivosti slika slikanih u lošim uvjetima, na primjer u magli ili dimu, i ispravljanje boja na slikama slikanim pod obojanom iluminacijom. Inače sam diplomirao primjenjenu matematiku i najviše me zanimaju inverzni problemi, zbog čega sam i završio na inverznim problemima u računalnom vidu, a pogotovo inverzni problemi u području medicinskog slikanja.
Primarno razvijam startup za sportske fanove - WeSports. Zanima me sve oko tehnologije, psihologije a i šire. Trenutno kao vikend projekt se bavim prikupljanjem i analizom tržista nekretnina i automobila.
Bavim se obradom i analizom medicinskih slika te primjenom metoda strojnog učenja na značajkama izvedenim iz tih slika, kao i drugim raznovrsnim medicinskim podacima. Zanima me modeliranje, strojno učenje i primjena, pogotovo u povezivanju podataka iz različitih izvora.
 - Iva Tokić.jpg)
Po zanimanju sam nutricionist (preddiplomski studij nutricionizma u Splitu i diplomski studij Applied Human Nutrition na Oxford Brookes University-u). Bavim se nutricionističkim savjetovanjem, izradom planova prehrane te organiziram predavanja i radionice iz područja nutricionizma. Zainteresirana sam za teme povezanosti čovjekove prehrane i različitih zdravstvenih stanja i bolesti (bolesti krvožilnog sustava, visok krvni tlak, dijabetes), njezin utjecaj na rast i razvoj djece kao i na cjelokupnu kvalitetu života.
Zanima me kineska moda, imam već MA s TTFa Industrijski dizajn odjeće, te sada studiram MA Kineski. Imam 3 članka objavljena s područja mode, od kojih su 2 s područja kineske mode. Tokom studija na UNIZG sam dobila 4 godišnje stipendije za darovite, te sada sam na Ca'Foscari dobila njihovu stipendiju, s obzirom na uspjeh.
Studiram molekularnu biologiju, najviše me zanima područje neuroznanosti, a voljela bih se ozbiljnije baviti sa Science communication.
Asistent u znanosti i nastavi na Stomatološkom fakultetu, rad na istraživačkom projektu HRZZ-a. Područje interesa: medicina, stomatologija
Ove godine sam diplomirala psihologiju na FFZG-u i radim u području marketinga (razvoj novih robnih marki), a slobodno vrijeme uživam u istraživačkom radu s timom s FER-a. Proučavamo dvije teme: stavove o klimatskim promjenama izražene na društvenim mrežama i u dnevnim novinama te predikciju ličnosti na temelju podataka s društvenih mreža (Reddit). Trenutno mi je naizraženiji interes upravo mogućnost šireg i dubljeg uvida u ljudsko ponašanje, osjećaje i kogniciju kroz tragove ponašanje koje ljudi ostavljaju online. Zanimaju me i razne druge teme, npr. evolucijska objašnjenja psiholoških fenomena i utjecaj tehnološkog napretka na društvo i pojedince.
Studiram molekularnu biologiju na zagrebačkom PMF-u. U slobodno vrijeme volim čitati znanstvene ili znanstveno popularne knjige. Zanimaju me teme iz evolucijske biologije, neurobiologije, bioinformatike te lingvistike.
Nedavno doktorirao političku ekonomiju na Oxfordu na temu mreža elita, odnosno kako sprega politike i korporacija utječe na distribuciju dohotka. Trenutno o tome pišem knjigu. Osnivač sam i direktor firme Oraclum sa sjedištem u Cambridgeu koja je izumila disrupciju u istraživanju tržišta i anketiranju (kroz kombinaciju mudrosti masa i analize društvenih mreža), te se bavi data science-om i prognostičkim modelima na temelju ML-a. Uspješno smo predvidjeli i Brexit i Trumpa 2016. godine, a sada komercijalno prodajemo proizvode na temelju naše novo razvijene metode.
Bavim se teoretskim računarstvom i, specifično, distribuiranim računanjem. Projekti na kojima sam trenutno aktivan uključuju: (1) Kako efikasno rješavati optimizacijske probleme na distribuiranim mrežama (tipa na Internetu) i kako topologija mreže utječe na brzinu? (2) Koliko najviše informacija mogu poslati preko mreže ako ih pametno kodiram (naspram naivnog slanja)? (3) Kako ubrzati klasične algoritme koristeći metode kontinuirane matematike (npr., spektralne i probabilističke sheme)? Teme koje me posebno zanimaju: algoritmi, optimizacija, distribuirano računanje, korištenje metoda kontinuirane matematike u tradicionalno diskretnim algoritmima.
Studentica sam 3. godine fizike u Zagrebu, a u slobodno vrijeme vodim udrugu Istraživački centar mladih i organiziram Hrvatski turnir mladih fizičara. Općenito me zanimaju fizika, analogna računala i lingvistika.
Bavim se sustavima za automatizaciju industrijskih postrojenja (SCADA sustavi). Konkretnije, primjena napredne vizualizacije kao što je proširena stvarnost sa SCADA sustavima za poboljšanje procesa nadzora, kontrole i održavanja. Područja zanimanja uključuju: Software development, augmented reality, automation, ...
Bavim se teorijom reprezentacija i teorijom brojeva. Zanimaju me i razne primjene matematike u tehnologiji i drugim znanostima.
Energetika, projektno financiranje te IP.
Student sam 5. godine Matematičke statistike na PMF-u. Zainteresiran sam za: - Bayesovsku statistiku, u kojoj se pojave modeliraju statističkim modelima koji u suštini opisuju način na koji je ta pojava nastala (generativni modeli). - probabilističko programiranje, gdje je cilj napraviti programske jezike koji mogu opisati što je moguće generalnije generativne modele o kojima onda kompajler jezika može nešto zaključiti.
Nanomaterijali su zanimljivi jer nam omogućuju dizajniranje svojstava po potrebi, nasuprot materijalima većim od cca jednog mikrometra kojima je većina svojstava predefinirana i ne mijenja se promjenom dimenzije (eletkrična vodljivost, apsorpcijski koeficijent itd.). No kad se smanjimo na nanometre možemo kontrolirati mnoga svojstva mijenjanjem dimenzija tih izuzetno sitnih nanočestica, nanožica, nanocjevčica itd. U ovom ogromnom području nanomaterijala moj trenutni mali kutak su germanijeve nanočestice i nanožice u dielektričnim matricama dobivene magnetronskim rasprašenjem. Osim fundamentalnih istraživanja nadam se pronaći dobru primjenu, a najviše obećavaju fotonaponski uređaji radi mogućnosti kontroliranja poluvodičkog energetskog procijepa. Dodatno, pošto nanotehnologija zahtjeva visoku softificiranost uređaja, a fizičari su počeli gubiti kontakt s tehnologijom koju koriste, u meni se pobudio velik interes za razumijevanje i razvoj visoko-softificiranih laboratorijskih uređaja.
Moje primarno područje interesa su numerička linearna algebra i znanstveno računanje, posebice iterativni algoritmi za rješavanje (ne)linearnih svojstvenih problema. Tim sam se temama, u kombinaciji s teorijom aproksimacije racionalnim funkcijama, bavio tijekom svog doktorata na Sveučilištu u Manchesteru i kraćeg postdoca na KU Leuven. Trenutno sam zaposlen kao R&D inženjer u Visage Technologies gdje radim na području autonomne vožnje. Uz navedeno, zanimaju me statistika, analiza podataka i žongliranje.
Bavim se abdominalnom kirurgijom i transplantacijom solidnih organa. Na 4. sam godini specijalizacije u Kliničkoj bolnici Merkur, Zagreb. Na 2. godini poslijediplomskog doktorskog studija na Medicinskom fakutetu u Zagrebu -smjer Biomedicina i zdravstvo. Zainteresiran sam za teme iz prirodnih i tehničkih znanosti koje se mogu povezati s medicinom i kliničkim znanostima, poglavito kirurgijom i trasnplantacijom organa.
Zanimaju me implicitna mišljenja, stavovi i argumenti koji podupiru stavove u tekstovima debatnih rasprava. Pritom se služim metodama obrade prirodnog jezika, strojnog učenja i logike (mada se ljudi ne služe uvijek logički valjanim argumentima). Kombinacijom obrade prirodnog jezika i strojnog učenja pokušavam ukrotiti jezično bogatstvo izražaja i doći do semantike argumenata, dok logika služi za pronalazak neizrečenog.
Trenutno se bavim razvojem mobilnih aplikacija. Radim kao Tech Lead za Android i iOS platformu. Zanima me Data science, programski jezici (pogotovo funkcijski), reaktivno programiranje, itd.
Istražujem ptice i radim keramiku.
Studiram, bavim se digitalnim poslovanjem, razvojom poslovnih ideja, rješavam poslovne razne slučajeve kroz studentska natjecanja. Pokrećem istraživanje na temu: "Upotrebe društvenih mreža u RH". Zanima me: medicinska tehnologija, međunarodno poslovanje i fiziologija čovjeka.
Kod analize podataka u praksi, velike probleme stvaraju razni vanjski utjecaji koje nismo uključili u naš model. Bavim se razvijanjem metoda za uklanjanje utjecaja tih skrivenih varijabli u statističkoj analizi. Zanima me primjena statistike u drugim znanostima, osobito u biologiji.
Igor je proveo 4 godine u Facebooku, gdje je sudjelovao u razvoju baze podataka RocksDB. RocksDB je izdan kao open source projekt krajem 2013. godine, te je od tad postigao značajan uspjeh u industriji. Igor je trenutno u startupu Rockset u Silicijskoj Dolini, gdje razvija novu bazu podataka koja je optimizirana za cloud infrastrukturu.
Trenutno pišem diplomski na temu nekomutativnih prostora, što spada u područje matematičke fizike. Cilj je naći konzistentan matematički formalizam za opisivanje sve 4 fundamentalne sile na kvantnoj razini i u svom istraživanju koncentriram se na kvantiziranje geometrije, preko koje se manifestira gravitacija i pokušavam uklopiti ostale sile u takav formalizam. Uz istraživanja vezana za fiziku, rado bih poslušala i teme iz društvenih znanosti.
Kognicija lica i objekata, ostale teme interesa: metaznanost, donošenje odluka, odnos inteligencije i emocionalnih kompetencija
Grupa u kojoj radim bavi se staničnom signalizacijom u akutnoj mijeloičnoj leukemiji. Konkretnije, uže područje našeg interesa su regulacija diferencijacije i staničnog ciklusa u leukemijskoj stanici.
Bavim se teorijskom i racunalnom kemijom/fizikom. Proucavam termodinamicke anomalije u tekucinama. Najbolji primjer jedne takve anomalije je cinjenica da je voda pri atmosferskom tlaku najgusca na 4C. Zbog toga led pluta na vodi. Takodjer sam zainteresiran za mnoge druge teme u teorijskoj i racunalnoj fizici i kemije kao i u koristenje virtualne stvarnosti kao alata za bolju vizualizaciju sustava od interesa.
Sanja je senior data scientist u QuantumBlack / McKinsey & Company u Londonu. Završila je doktorat iz bihevioralne / statističke genetike na Sveučilištu u Amsterdamu i VU Sveučilištu Amsterdam, te odradila postdoc iz računarske genetike na Sveučilištu u Oxfordu.
.jpg)
Roboti iz tvorničkih hala polako, ali nezaustavljivo napreduju prema domovima i uredima. Što onda? Kako komunicirati s njima kad dođu? Kako im pomoći da ne budu fah-idioti, nego da se budu u stanju prilagoditi situaciji koja se stalno mijenja? To su pitanja na koja pokušavam dati odgovor u svom istraživanju. Uz tu temu, rado bih saznao nešto više o lingvistici, psihologiji i biologiji.
Bavim se presjekom teorije kategorija i strojnog učenja. Zanima me na koje se osnovne primitive može rastaviti apstraktan pojam kao što je "inteligencija" te na koji način se ti primitivi mogu kompozirati u veće cjeline tako da ono što dobijemo ima neka zanimljiva svojstva. Generalno me zanima teorijska matematika, fizika, funkcijsko programiranje, neuronske mreže i te razne zanimljive poveznice među ovim područijma
Bavim se profiliranjem autora, točnije predikcijom ličnosti uz pomoć analize teksta s društvenih mreža. Radi se o interdisciplinarnom polju na razmeđu računarske znanosti, lingvistike i psihologije, a cilj je razviti i primijeniti modele strojnog učenja koji će omogućiti dublje razumijevanje i prepoznavanje individualnih razlika među ljudima. Potencijalne uporabe su u svim računalnim sustavima s kojima su korisnici u interakciji poput personaliziranih virtualnih agenata koji se prilagođavaju crtama ličnosti i trenutnim raspoloženjima, marketinga, dating servisa, sustava za preporuku raznog sadržaja ili ranog prepoznavanja psiholoških poremećaja.
Proveo sam dvije godine u Googleu kao dio SafeSearch tima čija je zadaća klasificirati sav javno dostupan internetski sadržaj na nekom spektru neprimjerenosti (npr. odrediti je li karakter sadržaja nasilan, vulgaran, ili pornografske prirode) te ta saznanja primijeniti u Google Searchu. Radio sam u Bellabeatu radeći na detekciji spavanja za pametne narukvice te na detekciji količine popijene tekućine za pametne boce. Trenutno radim kao inženjer za financijske podatke za distribuirani startup Balena.io koji pruža infrastrukturu za razvoj softvera te upravljanje flotom spojenih uređaja.
Trenutno sam student 5. godine na diplomskom studiju meteorologije i oceanografije na PMF-u u Zagrebu. Uz redovna predavanja obaveze na fakultetu radim i na diplomskom radu na području klimatologije. Najviše me zanima klimatologija, klimatske promjene i kako ih smanjiti, ali zanimaju me i druge grane geofizike i prirodnih znanosti.
Radim u Laboratoriju za molekularnu neurofarmakologiju na zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu gdje bi uskoro trebao započeti PhD. Grupa u čiji sam se rad uključio još kao student fokusirana je na razjašnjavanje inzulinske rezistencije u mozgu kao etiopatogenetskog faktora u Alzheimerovoj bolesti te na istraživanje mogućih novih terapija koje se baziraju na metaboličkoj modulaciji. Osim neuroznanosti i medicinske znanosti općenito zanima me razvoj dijagnostičkih rješenja i metode istraživanja te mogućnosti poboljšanja postojećih i povećanja njihove dostupnosti.
Zanima me kako spojiti znanost i umjetnost - specifično na području glazbe. Korištenje umjetne inteligencije za stvaranje glazbe, snimanje, analizu ...
Trenutno sam zaposlen na Mohamed Bin Zayed International Robotics Challenge projektu. Radim na razvoju rjesenja za autonomnu izgradnju zida zamljskim robotom.
Jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje već započete 4. industrijske revolucije, uz tehnologije koje je čine poput IoT (Internet of Things) je stabilna i "pametna" elektroenergetska mreža. Kako bi se spriječili događaji poput poznatih blackoutova koji su prouzročili štete u milijardama USD nužna je adekvatna zaštita mreže te mogućnost prikupljanja što je moguće većih količina podataka o mreži (fizikalne promjene, odziv potrošnje u pojedinim prilikama itd.) kako bi se mrežom moglo kvalitetno upravljati. Uvođenjem novih tehnologija poput obnovljivih izvora energije, skladištenja energije, električnih vozila u prometu itd., problematika planiranja i upravljanja mrežom postaje sve složenija. Standardni načini štićenja dijela elektroenergetskog sustava (generator, vod, transformator) su numerički uređaji zaštite (računalo s digitalnom obradbom signala i izlazima koje djeluju na prekidač) često su preskupi za implementaciju na nižim naponskim razinama. U svojoj doktorskoj disertaciji tražim odgovor na pitanje može li se i kako iskoristiti kvalitetna optička infrastruktura koja bi podatke o mjerenjima struje i napona s pojedinih mjesta u elektroenergetskom sustavu dovodila dovoljno brzo do zajedničkog (centraliziranog) uređaja zaštite, koji bi tada štitio dio mreže (a ne samo jedan objekt). Uvođenjem centralizirane zaštite bilo bi moguće jeftinije štititi mrežu na srednjem naponu (35, 20 i 10 kV) te naprednim algoritmima (neuronska mreža) zaštite ("vide širu sliku") postići adaptivnost zaštitne funkcije u različitim situacijama.
Završavam studij molekularne biologije - ispiti su položeni, a pisanje i obrana diplomskog rada čekaju me krajem ljetnog semestra. Trenutno sam na Erasmus+ stručnoj praksi u Heidelbergu (German Cancer Research Center) i bavim se klasifikacijom tumora dojke u svrhu odabira personalizirane terapije za pacijentice.
Moje podrucje je zdravstvena psihologija - disciplina koja proucava kako psihicki procesi i karakteristike mogu utjecati na nastanak i pogorsanje tjelesnih simptoma. Specificna tema mog doktorata su procesi koji se odvijaju u mozgu dok ljudi dozivljavaju neugodne tjelesne osjecaje poput boli ili nedostatka daha. Osim vlastitog podrucja, izrazito sam zainteresirana za prirodne i drustvene discipline koje se bave ljudima, poput neuroznanosti, antropologije i sociologije.
Dugoročni cilj mog doktorata je unaprjeđivanje mehanizama transporta lijekova unutar tijela, odnosno dobiti bolje razumijevanje dinamike lijekova na molekularnoj razini. Naš pristup tome su velike numeričke simulacije koje kombiniraju molekularnu dinamiku i kontinuiranu mehaniku fluida. No, da bismo do izveli moramo a) razviti numeričke modele za spajanje ta dva "svijeta", b) napisati alate koji će implementirati dijelove numerike sami. Zanimaju me stoga teorija kompajlera, u svrhu automatskog generiranja C++ koda, molekularna dinamika i numerička mehanika fluida, i općenito high performance computing.
U poduzeću sam uključen u razvoj sustava temeljenog na računalnom vidu za aktivnu sigurnost i autonomnu vožnju automobila. Doktorirao sam na području računalne glazbene tehnologije i dalje se u slobodno vrijeme bavim tim područjem, ali u zadnje vrijeme sve više u praktičnom smislu. Zanima me strojno učenje i obrada signala te sudjelujem u istraživanju vezanom uz fetalnu fonokardiografiju.
Širi interes su mi algoritmi i sve što izvire iz diskretne matematike. U svom doktoratu bavim se sustavima za preporučivanje (recommender systems), primarno u kontekstu arhitekture zasnovane na uslugama. Primjer: u aplikaciji s više korisnika i više instanci web servisa, želimo procijeniti nepoznate vrijednosti kvalitete usluge na temelju poznatih vrijednosti, te potom pridružiti pojedine servise pojedinim korisnicima na najbolji način.
Trenutno radim doktorat iz teorijske fizike na Institutu za kvantnu optiku i kvantnu informacijsku znanost u Innsbrucku u Austriji, u grupi koja se bavi opisom i modeliranjem dinamike levitirajucih kvantnih nanosustava. U podrucju kvantne znanosti i tehnologije, ovo je zanimljiva i aktualna problematika zbog rastuceg broja eksperimenata u kojima znanstvenici uspijevaju pripremiti i izolirati, sa sve vecom razinom kontrole, upravo takve sustave. Zbog toga raste i interes prema razumijevanju teorijskih principa, s ciljem bolje kontrole i moguce primjene. Konkretno u mojem doktorskom projektu, proucavamo dinamiku nanomagneta gdje pokusavamo odgovoriti na pitanja kao sto su, kako stabilizirati i usporiti nanomagnet te kako ga iskoristiti kao platformu za pripremu zanimljivih kvantnih stanja ili za ultraprecizna mjerenja u fizici.
Trenutno radim u Trilixu kao programer na razvoju i održavanju sustava za upravljanje digitalnom distribucijom, aplikacijama za loyalty i kupon programe, te aplikacijama za mobilnu prodaju i plaćanje. Zanimam se za tehnologije vezane za web development, strojno učenje, računalnu grafiku, te proširenu, virtualnu i miješanu stvarnost. U slobodno vrijeme radim na freelance projektima koji se temelje na izradi chat grupa unutar 3D virtualne scene ili u stvarnom prostoru s virtualnim objektima korištenjem navedenih tehnologija, te mi je želja raditi na znanstvenom istraživanju unutar tog područja.
 - Ljiljana Lukić.JPG)
Doktorica sam medicine na specijalizaciji iz infektologije, a paralelno sam i student doktorskog studija iz biomedicine u Zagrebu. Bavim se imunologijom, prvenstveno odgovorom urođene imunosti na virusne infekcije te pamćenjem urođene imunosti. Također me zanima promocija znanosti te sam jedan od začetnika FB grupe koja nastoji informirati mlade roditelja i druge zainteresirane o znanstvenim činjenicama vezanim za cijepljenje.
Zahtjevi smanjivanja dimenzija i povecanja brzine elektronickih komponenti koje trenutno imamo nisu zauvijek odrzivi. Jedan od predlozenih puteva ka boljoj elektronici je spintronika gdje se umjesto naboja koristi spin elektrona za pohranu, manipulaciju i prijenos informacije. Moje istrazivanje se bavi proucavanjem spinske akumulacije u grafenu na sub nanometarskim skalama. Neka od pitanja na koja pokusavamo odgovoriti su kakav je utjecaj strukture materijala, necistoca i defekata na spinsku propagaciju u materijalima kao sto je grafen. Neki od znanstvenih interesa izvan mog podrucja su razvoj znanstvene opreme, nove metode mjerenja i interdisciplinarni projekti.
strojno ucenje
Bavim se molekularnim dizajnom amorfnih materijala uz pomoć računalnih metoda. Za razliku od kristalnih tvari, amorfni materiali ili stakla nemaju savršeno uređenu strukturu, tako da je predviđanje njihovih svojstava značajno otežano. Za istraživanje koristim data mining metode, kao i atomističke simulacije, s ciljem stvaranja prvog sustava za globalno predviđanje svojstava amorfnih materijala u nadi da će amorfni materijali zamijeniti kristalne u aplikacijama kao što su baterije, solarne ploče, računalni procesori i memorijske kartice.
Tema mog doktorata je "Robot Coordination for Multi-Coverage of Unknown and Dynamic Environments". Multi-coverage problem se odnosi na istodobno nadgledanje svih vidljivih povrsina pomocu k robota, gdje se k racuna u ovisnosti o slozenosti povrsine. Koordinati sustav od n robota je izazov zbog dinamike i potrebne robusnosti kod reakcije na promjene u okolini. Roboti donose odluke samo na temelju lokalnih informacija. Ne samo da je cilj imati potpuno autonomni i distribuirani sustav, vec i nadgledati sve povrsine u sustavu istodobno, bez obzira bile one pokretne ili ne. S obzirom da je okolina a priori neistrazena, potrebno je navigirati robote kroz prostor kako bi se sto prije detektirali objekti vrijedni paznje. Pritom robot treba paziti na priorete razlicitih uloga u sustavu kad bira sljedeci potez.
Bavim se dubokim učenjem za procjenu kreditnog rizika. Zanimaju me teme strojnog učenja i kvantitativnih financija.
Medicina, Data Science, Software Development
Student sam završne godine profesorskog smjera fizike. Tijekom studija sam mnogo vremena posvetila projektima popularizacije znanosti te raznim projektima koji okupljaju proaktivne studente i/ili studente fizike u svrhu promicanja razmjene znanja i kulture. Zanima me kako učimo, no ne samo u svrhu boljeg poučavanja - ako ste voljni pričati o neuroznanosti ja sam voljna slušati :) Trenutno sam u potrazi za nekim zanimljivim znanstvenim projektom u tom području.
Bavim se elektromagnetizmom. Od radio frekvencija do optike. Do sada sam se bavio optičkim nano elektromagnetizmom a trenutno se bavim tehnologijom mikro i nano strukturiranja korištenjem električnog polja.
Trenutno sam na doktoratu na EPFLu u grupi koja se bavi neinvazivnom stimulacijom mozga, najviše za rehabilitaciju nakon moždanih udara ili proučavanje starenja. Završila sam električno inženjerstvo na FER-u, ali sada sam više u području neuroznanosti. Pokušavam primijeniti „data science“ i „machine learning“ za analizu MEP (motorički evociranih potencijala) nakon stimulacije TMS-om (transkranialnom magnetnom stimulacijom) i kako to iskoristiti za bolje razumijevanje motoričkog sustava i praćenje oporavka tokom rehabilitacije pacijenata. Generalno me zanima biomedicinsko inženjerstvo i primjena tehnologije za razvoj uređaja i metoda za medicinske svrhe. Općenito volim prirodu i avanturističke sportove.
U sklopu projekta Specularia na FERu radim na doktoratu u podrucju Soft robotike. Trenutno se bavim razvojem soft senzora, koji se u problemima manipulacije robotskom rukom koristi za estimaciju raznih parametara koji opisuju ostvareni dodir robotske ruke s okolinom, primjerice dodirnu silu. Tema mog doktorata bit ce vezana uz podatno upravljanje robotskom rukom u sklopu multirobotskog sustava za autonomni uzgoj biljaka u staklenicima. Sto se tice drugih interesa, ne bih se zeljela ogranicavati na odredena podrucja, jer vjerujem da ce mi sve sto cujem na Mutimiru biti zanimljivo :)
Trenutačno stažiram na KBC Rebro ali zanima me računalna i kognitivna neuroznanost. Mislim da me najbolje predstavlja zadnji poster na kongresu koji se zvao Computing Neuropsychoanalysis i tema diplomskog koja je bila biološka podloga svijesti.
Bavim se funkcijom proteina i proteinskim interakcijama u zamršenoj mreži signalih puteva u stanici. Radimo na istraživanju već dobro poznatih tumor supresorskih proteina u metastatskom melanomu, ali i na otkrivanju funkcija nekih novih, još neistraženih proteina. Radim u polju biologije tumora i molekularne medicine, ali zanimaju me i razna druga područja molekularne biologije poput epigenetike, genetičkog inženjerstva, genske terapije...
Radim kao konzultant za strojno učenje (machine learning) u IT kompaniji u Norveškoj. Trenutno predviđam potražnju taksija u Bergenu, računam izdržljivost Rolls Royceovih motora, ali još uvijek sam u fazi učenja strojnog učenja, statistike i svega divnoga. Naime, moja pozadina (background) je iz srodnog, ali ipak udaljenog područja - u lipnju sam obranio doktorat iz teorijske matematike u Bristolu.
Trenutno se bavim izradom grubozrnatih (coarse-grained) modela proteina sa više stanja u cilju proučavanja nastanja amiloida korištenjem računalnih (MD) simulacija. Amiloidi su nakupine proteina koje se dovode u vezu sa mnogim bolestima, međuostalim Alzheimerovim i Parkinsonovim sindromima, dijabetesom tipa 2 i kravljim ludilom (prioni). Oni nastaju spontano (samoorganizacija) i na mnoge načine su međusobno vrlo slični, iako nastaju od funkcionalno i strukturalno vrlo različitih proteina. Moj cilj je pronaći ključne značajke zajedničke svim amiloidogenim proteinima i ključne procese u nastajanju amiloida, bez ulaženja u (biokemijske) detalje pojedinih proteina/sustava/procesa. Po nekom približnom redu važnosti teme koje me trenutno najviše zanimaju su: kompleksni sustavi i mreže (samoorganizacija i slično), politički sustavi i procesi, logika i vjerojatnost, edukacija, filozofija (posebno u fizici/znanosti), ...
Bavim se razvojem računalnog koda i algoritama za numeričko modeliranje ponašanja pametnih materijala. Ponašanje se modelira pomoću višerazinskog i višedomenskog povezivanja teoretskih formulacija i računalnih kodova iz područja mehanike, elektromagnetizma i fluida. Razvijam modele koji mogu što preciznije prikazati stvarno ponašanje materijala prilikom njegova slabljenja i nastanka oštećenja. Zanimaju me teme vezane uz razvoj računalnih kodova i algoritama, posebno onih specijaliziranih za različite inženjerske domene, poput zrakoplovne i automobilske industrije ili građevine.
Bavim se numeričkom mehanikom i računalnom simulacijom ponašanja materijala. U doktoratu se bavim modeliranjem betona ojačanog čeličnim vlaknima. Izvan znanstvenih interesa, pišem poeziju :)
Bavim se obradom prirodnog jezika (natural language processing - nlp). Trenutno sam okupiran analizom jezika autora s mentalnim poremecajima i razvijanjem modela koji bi na temelju teksta mogli razlikovati zdrave autore od onih s mentalnom bolesti.
Istraživanje za moj doktorski rad bilo je usredotočeno na molekularnu podlogu izlučivanja i oblikovanja sluzi izlučene iz žlijezda u vratu maternice. Osim toga, zanima me psihijatrija i neurobiologska podloga svijesti i donošenja odluka.
Diplomirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer Molekularne biotehnologije. Diplomski rad radila sam na Institutu Ruđer Bošković, na području genske terapije. Nakon toga, radila sam praksu u Njemačkoj, pri čemu sam istraživala povezanost jednog tipa virusa i tumora želuca. Uskoro ću početi sa doktorskim studijem, pri čemu ću istraživati neuroendokrine tumore. Teme koje me zanimaju uključuju viruse i tumore, te motode molekularne biologije i genetičkog inženjerstva, kao i njihova modernizacija.
 - Ivo Sluganovic.png)
Moje istrazivacki fokus su novi nacini autentifikacije korisnika i uredaja, prvenstveno motivirane uredajima prosirene stvarnosti - kako potrebom da njih ucinimo sigurnijima, tako i nacinima na koji se oni mogu iskoristiti kako bi postojeci elektronicki uredaji bili sigurniji.
Istrazujem neuralne i kognitivne substrate vizualne percepcije, pogotovo se bavim pitanjem procesiranja lica. Vizualna percepcija lica generalno je holisticki proces koji ne mozemo podijeliti na izolirane korake. Nasi se projekti bave izgradnjom neuralnih modela koji opisuju ljudsku percepciju lica u usporedbi s algoritamskim modelima. U ovim istrazivanjima radimo s neurotipicnim populacijama kao normativnima, ali se bavimo i razumijevanjem spektralnih ekstrema kao sto su poremecaji autisticnog spektra, prozopagnozija i tzv. super-recognisers.
Bavim se modeliranjem katalizatora koji se primjenjuju u reakcijama proizvodnje i prociscavanja vodika, jednog od vodecih kandidata koji mogu zamijeniti tradicionalna fosilna goriva. Povrh toga se bavim modeliranjem sustava u kojima postoji granica izmedu tekuce i cvrste faze, koji su od velike vaznosti u kombinacija heterogene i homogene katalize.
Područje mog istraživanja su slučajni procesi, točnije teorija potencijala slučajnih procesa. Konkretan slučajni proces kojeg proučavam u svojoj doktorskoj disertaciji su subordinirane slučajne šetnje. Subordinirane slučajne šetnje su poopćenje stabilnih slučajnih šetnji koje su kanonski primjer slučajnih šetnji s korakom beskonačne varijance. Pitanja od interesa su klasična pitanja teorije potencijala slučajnih procesa. Između ostalog nas zanima zadovoljava li ta šetnja eliptičku i paraboličku Harnackovu nejednakost te kako izgledaju ocjene na prijelaznu jezgru. Osim slučajnih procesa, zanima me i statistika. Završio sam diplomski studij Matematička statistika na PMF-u te držim vježbe iz kolegija Vjerojatnost i statistika te Statistička analiza podataka na FER-u.
Matej je suosnivač i CTO startupa Vibby. Dok je firma bazirana u NYC, u Zagrebu je development tim s trenutno 5 inženjera. Vibby je tehnologija koja dopušta i omogućuje gledateljima da podjele bilo koje trenutke iz bilo kojeg online video sadržaja dok još uvijek zaštićuje i nagrađuje originalnog video autora. Uz Vibby, trenutno se bavi razvojem blockchain protokola koji omogućava kompanijama razmjenu i prikupljanje podataka kako bi radili bolje poslovne odluke. Osim toga, surađivao je na zavoju HoloPair - AR aplikacije za sigurnu razmjenu podataka AR - HoloLens uređaja. Osim razvoja softvera, zanima me umjetna inteligencija, algoritmi i razvoj/pokretanje novih poslovnih ideja.
Bavim se teorijskom fizikom, trenutno sam na doktoratu. Pokušavamo otkriti nove fenomene i riješiti stare probleme primjenjujući alate iz kvantne verzije teorije informacija (quantum information theory) na kvantnu teoriju polja i možda kvantnu gravitaciju. Zanima me, osim fizike, zaista svašta, cijenim sve što ljudi rade, a što mi može ispričati neku novu priču o prirodi i društvu.
Završio sam računarsku znanost na FER-u, išao na algoritamska natjecanja, radio data science / ML / full-stack (internshipi: A*Star, Palantir, Google). Zatim sam imao svoj startup, radio u startupima, bio tech associate u Techstarsu (London) i sada radim full stack za bioinformatički startup u Londonu (Lifebit), remote iz Hrvatske. Interesi su mi računarska znanost, funkcijsko programiranje, startupi, customer development.
Trenutno sam senior software engineer u Lifebit Ltd - bioinformatickoj tvrtci iz Londona. Takodjer sam osnovao vlastiti startup (talkbook.co - fundraisali, akvizirali placajuce kupce). Moje podrucje interesa obuhvaca Computer Science i poduzetnistvo, pogotovo spajanje ta dva podrucja.
Bavim se analizom i obradom mikroskopskih slika ljudskog mozga. Razvijam automatizirane metode za analizu distribucije neurona u moždanoj kori te njihov raspored u slojeve, koristeći različite tehnike analize slika i strojnog učenja.
Nakon završenog diplomskog studija Primijenjene Matematike na PMFu, bila sam na doktoratu na EPFLu. Bavim se numeričkom linearnom algebrom, točnije računanjem funkcija matrica te problemom svojstvenih vrijednosti za posebne klase strukturiranih matrica velikih dimenzija.
Bavim se data scienceom. Na zadnjem radnom mjestu razvijali smo software za predikciju konzumacije peciva njemackih pekara.
Trenutno sam studentica diplomskog studija na FESB-u (smjer elektronika i računalno inženjerstvo). Stalni sam demonstrator na više srodnih elektronički predmeta ali mi je želja postati uključena u neke ozbiljnije projekte. Ovo ljeto provela sam tri mjeseca na stručnoj praksi u Aachenu, u Njemačkoj kao stipendist Njemačke vlade. Bavila sam se izradom koncepta in-door navigacije. Želja mi je u budućnosti baviti se istraživačkim radom.
Bivša sam studentica Fakulteta arhitekture i urbanizma, a trenutno studentica preddiplomskog studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Želja mi je ostvariti karijeru koja će spojiti IT s iskustvom koje imam iz dizajna.
Fizika poluvodica, kvantni fenomeni, elektronika, fotodetektori.
Bavim se teoretskim računarstvom i, specifično, distribuiranim računanjem. Projekti na kojima sam trenutno aktivan uključuju: (1) Kako efikasno rješavati optimizacijske probleme na distribuiranim mrežama (tipa na Internetu) i kako topologija mreže utječe na brzinu? (2) Koliko najviše informacija mogu poslati preko mreže ako ih pametno kodiram (naspram naivnog slanja)? (3) Kako ubrzati klasične algoritme koristeći metode kontinuirane matematike (npr., spektralne i probabilističke sheme)?
Bavim se homogenizacijom i redukcijom dimenzije za parcijalne diferencijalne jednadžbe u teoriji elastičnosti. Točnije, spektralnom analizom diferencijalnih operatora koji proizlaze iz teorije elastičnosti. Zanima me još i optimizacija i operacijska istraživanja. Radio sam na raznim projektima vezanima uz optimizaciju i matematičko programiranje.
Studiram profesorski smjer fizike na PMF-u u Zagrebu. Smatram da bi se akademska zajednica mogla bolje povezati s obrazovnom te se nadam da će naša generacija doprinijeti tome. U zadnje vrijeme se više bavim udrugama nego faksom pa se može reći da sam radila od svega pomalo, na lokalnoj i međunarodnoj razini. Već se dugo bavim i popularizacijom znanosti. Trenutno mi je najveći projekt vođenje organizacije međunarodnog timskog natjecanja iz teorijskih područja fizike.
Ovo ljeto sam provela na Oxfordu istraživajući seksualnu kompeticiju u kokoši (Gallus gallus), to jest projekciju Coolidge effecta u njihovom seksualnom ponašanju. Coolidge effect je proces za koji se pretpostavlja da se događa kod većine mužjaka u životinjskom carstvu pri čemu kod parenja s poznatom ženkom više puta opada želja za parenjem i svi parametri koji osiguravaju veću plodnost u sjemenu mužjaka (poput motilnosti, usmjerenog gibanja, brzine gibanja, volumena ejakulata i slično). No kada mu se prezentira nova ženka, on će uložiti puno sjemena i kvaliteta parametara sjemena će "porasti" jer je mužjaku u interesu oploditi baš tu novu ženku, više nego onu koja mu je već poznata i za koju pretpostavlja da je već oplođenja s njegove strane.
Student 5. godine FER-a i 5. godine MEF-a. Zanima me primjena tehnologije/računarske znanosti u medicini (kako u znanosti tako i klinici). Zanima me kako računarstvo može unaprijediti kvalitetu medicinske usluge ali i uštedjeti vrijeme medicinskog osoblja na nepotrebnim zadacima.
Radim na računalnoj obradi histoloških slika ljudskog mozga. Konkretno, cilj je iz digitaliziranih slika mozga ultra visoke rezolucije izvući složene značajke tkiva u svrhu analize moždane kore, segmentiranja slojeva, identifikacije i klasifikacije stanica, lokalnoj i globalnoj organizaciji stanica te klasifikaciji tkiva. Sve to značajno je za bolje razumijevanje građe i funkcije ljudskog mozga. Za to prvenstveno, uz klasične metode obrade slike, koristim modele temeljene na parcijalnim diferencijalnim jednadžbama, a namjeravam i prokušati suvremene metode temeljene na (dubokom) učenju.
Moje ime je Bruno Gavranović i student sam zadnje godine diplomskog studija računalne znanosti na FERu. Moje područje interesa je umjetna inteligencija odnosno duboke neuronske mreže. Dosad sam radio na raznima arhitekturama dubokih modela: od generiranja slika sa neuronskim mrežama preko klasifikacije teksta do učenja samih algoritama sa dubokim neuronskim mrežama. Osim toga, u zadnje vrijeme ulazim u funkcionalno programiranje i veoma me zanima spoj matematike i programiranja! Većina mojih projekata se može pronaći na https://github.com/bgavran
Ja sam tzv. Forward Deployed Engineer (nešto izmedju Data Scientist, Data Engineera, Software Engineera i System Opsa) u Palantiru. U slobodno vrijeme želim lansirati satelit u orbitu. Za detalje pogledaj web stranicu bsa.engineering
Bavim se izradom alata za analizu medijske agende---skupa tema o kojima se priča u medijima. Svrha alata je detekcija tema o kojima mediji govore, te mjerenje zastupljenosti tih tema, kroz pridruživanje tekstova temama. Takvi alati su od primarno interesa za društvene znanstvenike koji se bave proučavanjem medija, primjerice istraživanjem postavljanja agende (en. Agenda Setting). Use case za takvog istraživača bi bio učitavanje zbirke medijskih tekstova, inspekcija detektiranog skupa tema, odabir tema od interesa ili tema bliskih interesima, po potrebi redefinicja tema da odgovaraju preciznim definicijama analitičara te mjerenje zastupljenosti tema od interesa u zbirci tekstova.
U sklopu doktorata bavim se proučavanjem uzroka termodinamičkih anomalija u tekućinama. Ovi fenomeni su česti u prirodi pa tako voda ima poznatu anomaliju gustoće koja omogućava da led pluta na vodi i spriječava zamrzavanje vodenih tjela. Bavim se i drugim temama u teorijskoj kemiji i fizici poput konformacijske analize i neravnotežne termodinamike. U slobodno vrijeme razvijam različite programe za primjenu u kemiji i fizici. Moj najnoviji projekt uključuje razvoj programa za vizualizaciju molekulskih sustava u virtualnoj stvarnosti (koristeći google cardboard).
Metode i saznanja iz statističke fizike mogu se primjeniti i na sustave koji nisu, u uskom smislu riječi, fizikalni. Kompleksni sustavi (prirodni, tehnološki, društveni itd.) idealni su kandidati za to, a mnogi od njih prirodno se reprezentiraju grafovima. Time se dolazi do primjene logike statističke fizike na razne modele slučajnih grafova, područje koje je tradicionalno pripadalo matematičarima, a što je dovelo do nekih vrlo čudnih i vjerojatno krivih rezultata i zaključaka. Moje istraživanje bavi se tim rezultatima i pronalaženjem ispravnog pogleda, odnosno analogije između grafova i fizikanih sustava koja bi davala ispravne rezultate i učinila rezultate fizičara i matematičara konzistentnima.
Aktivan sam student koji se rado uključuje u razne dodatne van-fakultetske projekte kako bih poprimio nova znanja, upoznao nove sposobne ljude i rješavao probleme kroz kreativni timski rad. U budućnosti, želio bih se baviti....zapravo još ne znam, no volim povezivati digitalne tehnologije s ekonomijom i medicinom. Bilo da se radi o iOS aplikaciji ili novom inovativnom rješenju koje čini život sretnijim, zdravijim i uspješnijim.
Istraživanje dvo-čestičnih kutnih korelacija među produktima sudara visokoenergetskih čestica na LHCu. Proučavam strukture koje su posljedica stvaranja kvarkovsko-gluonske plazme koja je relativno novo otkrivena faza materije koja je ispunjavala svemir dijelić sekunde nakon velikoga praska.
Generalno me zanima korektnost softvera, i to posebno softvera koji uključuje neki oblik istovremenog izvršavanja (distribuirani softver, concurrent softver). Korektnost uspostavljamo formalnom verifikacijom, testiranjem, dizajnom programskih jezika u kojima programer "ne može pogriješiti", te sintezom softvera—sve to me zanima. U zadnje vrijeme se bavim testiranjem, i to kombinatornim konstrukcijama optimalnih, skoro optimalnih, ili "boljih od najgorih" skupova testova koji izvršavanjem pružaju neku garanciju o korektnosti softvera i odsustvu bugova.
Bavim se teorijskim računarstvom. Zajednička tema mojih projekata se može sažeti u "kako izraditi što efikasnije algoritama služeći se matematičkim alatima poput teorije vjerojatnosti, kombinatorne optimizacije ili spektralne teorije grafova?". Primjerice, nedavni problem kojim sam se bavio je sljedeći: ako želimo pronaći najmanje razapinjujuće stablo na cijelom Internetu (gdje računala međusobno komuniciraju u paraleli), koliko nam najmanje vremena treba dok se sva računala ne usuglase oko rješenja? Drugi primjer problema: kako u senzornoj mreži poslati više poruka od jednog senzora do svih drugih? Senzori komuniciraju preko radio antena, ali ako više bliskih senzora istovremeno koristi antene, svi okolni slušatelji će primiti samo šum (neće moći raznaznati poruke od interferencije). Koliko najmanje treba vremena za prošiti K poruka u mrezi s N vrhova. Komplikacija: što ako je mreža visoko dinamična?
Igor je proveo 4 godine u Facebooku, gdje je sudjelovao u razvoju baze podataka RocksDB. RocksDB je izdan kao open-source projekt krajem 2013. godine, te je od tad postigao znacajan uspjeh u industriji. Igor je trenutno u startupu Rockset u Silicijskoj Dolini, gdje razvija novu bazu podataka koja je optimizirana za cloud infrastrukturu.
Po struci sam software inzenjer. Zavrsio sam diplomski na FER-u na kojem sam napravio mapper za RNA sekvenciranje (https://bib.irb.hr/datoteka/773712.Igor_Jerkovic_diplomski.pdf). Tijekom faksa sam zapoceo startup Vibby sa par prijatelja koji je platforma za dijeljenje videa. Nakon toga sam otisao u Kaliforniju gdje sam radio u Facebooku u vise teamova (iOS Feed, Ads, Pages i Video). U 2016. sam se vratio u Hrvatsku i radio u hrvatsko-americkom startupu Bellabeat koji je razvijao IoT proizvode (internet of things). Sada se bavim izgradnjom alata i mostova izmedju trenutnog financijskog sustava i kriptovaluta. Inace sam napravio nekoliko iOS aplikacija u slobodno vrijeme, ukljucujuci igre. Od zanimljivih podrucja su mi VR, AR, blockchain, kriptovalute, dronovi, te bioinformatika.
Diplomirala sam na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u srpnju 2017. godine. Trenutno sam na pripravničkom stažu u KB Sveti Duh. Svoju buduću karijeru voljela bih usmjeriti prema znanosti te ove godine planiram upisati doktorski studij. Najviše me zanimaju istraživanja u temeljnim medicinskim znanostima (npr. fiziologija), staničnoj biologiji i molekularnoj medicini. Za znanost sam se počela interesirati još za vrijeme školskih dana kada sam sudjelovala na raznim učeničkim natjecanjima i smotrama. Na fakultetu sam također sudjelovala na nekoliko domaćih i inozemnih konferencija te se nadam da ću u budućnosti imati priliku baviti se znanstvenim istraživanjima.
Tema: Objasnjiva umjetna inteligencija (explainable AI). Sistemi strojnog ucenja primjenjuju se sve vise u raznim domenama, ukljucujuci financije, zdravstvo, i pravo. U mnogim od tih domena bitno je imati neko objasnjenje ili razumijevanje razloga zbog kojih je odredeni model dosao do svojih predvidanja. To je bitno zbog nekoliko razloga: 1) Da bi ljudi koji su razvili model imali bolji uvid u to da li njihov model radi kako je predvideno; 2) Da bi ljudi o kojima je model napravio predvidanje imali razumijevanje razloga zbog kojih je doneseno to predvidanje; 3) Da bi se zadovoljile regulacije. Objasnjiva umjetna inteligencija bavi se razvojom takvih metoda, kojima je cilj pruziti objasnjenja predvidanja raznih modela strojnog ucenja.
Data Science u Styriji - Styria je austrijska medijska grupa sa brandovima u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj Styria je vlasnik Njuškala, Večernjeg lista, 24sata, Poslovnog dnevnika i mnogih drugih brandova. Radeći kao data scientist znači da imate pristup ogromnim količinama podataka - tekstova, slika i raznih drugih informacija koje su često strukturirane. Data Science odjel u Styriji se bavi uglavnom područjima obrade teksta i računalnog vida - radimo sustave za preporučivanje i personalizaciju, ali i razne sustave za analizu slika oglasa - tu se posebnu ističu sustav za vizualnu pretragu oglasa i sustav za automatsku kategorizaciju oglasa na temelju slika. Osim sustava koje radimo za naše interne klijente (Austrija, Slovenija, Hrvatska), razvijamo i jako zanimljive projekte za vanjske klijente (automatsko brojanje palmi i procjena zdravlja na temelju fotografija iz zraka, sustavi za prepoznavanje komponenti složenih igračaka, sustavi za procjenu cijene izrade komponenti na temelju nacrta, ...) https://www.styria.ai/ https://vimeo.com/191007189
Ako već roboti preuzimaju poslove, moj je cilj da to učine na siguran, jednostavan i elegantan način. Na ovom sam Mutimiru govorio o komunikaciji s robotima na prirodnom jeziku. Pretpostavimo da roboti u bolnici raznose hranu pacijentima. Kada im medicinska sestra želi promijeniti ponašanje, želimo da im može naprosto "reći" što da učine, bez da ih se mora nanovo programirati. Kako je (generalni) problem razumijevanja prirodnog jezika težak, ja sam kreirao formalni, robotski jezik koji ljudi vremenom pretvaraju u prirodni. Oni definiraju određene izraze koristeći postojeći formalni jezik. Robot iz toga generalizira koliko bolje može kako bi ubuduće (potencijalno u komunikaciji s drugim čovjekom) znao više. Konkretno, ja primjenjujem tehnike iz područja sinteze programa kako bih poboljšao generalizacijsku sposobnost robota.
Razvoj računalnog koda za numeričko modeliranje i povezivanje problema iz domena mehanike, elektromagnetizma i fluida. Razvijanje teoretske formulacije i algoritma za povezivanje fizikalnih polja iz različitih domena, implementacija u postojećim računalnim kodovima te njihovo povezivanje i paralelno izvršavanje. Modeliranje ponašanja pametnih materijala. Multiphysics i multiscale modeliranje.
Trenutno radim u Google-u u odjelu Trust & Safety. Mi smo operacijski odjel koji se brine za prevenciju spama, prevara i zloupotrebe raznih Google proizvoda, ali i općenito sigurnosti korisnika interneta. Ja radim u timu koji razvija softver za operacijski tim i analitičare, a moj trenutni projekt im omogućava olakšano testiranje njihovih ekspertnih pravila za pronalaženje spama. U slobodno vrijeme volim pratiti najnovija zbivanja u svijetu strojnog učenja.
Određeni fizikalni i kemijski sustavi uključuju bitno različite prostorne skale, primjerice od nanometarske do mikrometarske. Za nanometarsku skalu nužna je molekularna dinamika, gdje se sustav prikazuje kao skup atoma i molekula koji svi međudjeluju. Za mikrometarsku skalu taj pristup je uvelike prespor i prezahtjevan. Stoga se toj skali pristupa kontinuiranom mehanikom fluida. Cilj mog projekta je napraviti platformu za simuliranje obje skale istovremeno, na način da se manji dio prostora od interesa simulira molekularnom dinamikom, a ostatak mehanikom fluida. Takve simulacije bi imale primjene u istraživanjima biosenzora, mikrokanala, unutar-tjelesne dostave lijekova i dr.
Trenutno se moj doktorat fokusira na sigurnost sustava prosirene stvarnosti (Augmented Reality, AR). Nakon sto je Microsoft u 2016. godini predstavio HoloLens uredaj, ovi sustavi ubrzano postaju prisutni, kako u poslovnim, tako i u privatnim primjenama. Prosirenje mogucnosti prikazivanja informacija, ali i ogranicenja korisnickog sucelja ovih uredaja (npr. nedostatak tipkovnice) motiviraju istrazivanja novih metoda autentikacije, sigurnog povezivanja i privatnih interakcija s AR uredajima. Moje ovogodisnje predavanje na Mutimiru predstavlja HoloPair, sustav koji smo u suradnji sa Sveucilistem u Zagrebu (FER) predlozili i razvili kako bismo omogucili sigurno povezivanje dva AR uredaja. Time se osigurava jednu od osnovnih prednosti AR sustava u odnosu na VR (virtualnu stvarnost): interakcija i suradnja izmedu vise kolociranih korisnika. U sklopu projekta, diplomski student je dosao u posjet Sveucilistu u Oxfordu i kasnije obranio diplomski rad na temu razvoja AR aplikacija.
Trenutno kao student radim u labosu za molekularnu neurofarmakologiju prof.Šalković-Petrišić na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Rad grupe fokusiran je oko dva problema - razumijevanja nastanka Alzheimerove bolesti kod životinja nakon davanja streptozotocina (STZ) direktno u moždane komore (STZ apliciran intraperitonealno životinjama izaziva šećernu bolest, a apliciran direktno u mozak izaziva inzulinsku rezistenciju u mozgu koja se danas povezuje s Alzheimerovom bolesti nazvanom i dijabetes tipa 3) i potencijalnog novog liječenja Alzheimerove bolesti (http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0028390813004097).
U predavanju dr.sc. Joška Trošelja, prikazani su rezultati istraživanja objavljeni u Journal of Hydrology 1. prosinca (Trošelj et al., 2017, https://authors.elsevier.com/a/1W0oU52cuFbGd, 5-Year Impact Factor 4.043), koji su prvi puta kvantificirali utjecaj ekstremnih riječnih protoka na priobalje uslijed prolaska tajfuna kombinirajući hidrološki i oceanski model koristeći satne podatke protoka s tehnologijom daljinskog očitavanja podataka preko satelitskih snimki. Cilj je istražiti utjecaj ekstremnih tokova rijeka za vrijeme i nakon ekstremnih tajfuna na distribuciju saliniteta u priobalju, preko razvijanja integriranog hidrološkog i oceanskog modela. Rezultati su pokazali da je projekcija saliniteta uvelike unaprijeđena korištenjem integriranog modela u odnosu na slučaj kada se utjecaj rijeka nije uzimao u obzir. Rezultati su verificirani na način da se je izračunati sniženi površinski salinitet prije i nakon tajfuna podudarao sa satelitskim snimkama koncentracije površinskog klorofila-a u priobalju, jer utjecaj riječne vode istodobno doprinosi smanjenju saliniteta uslijed ekstremnih protoka rijeka i povišenju koncentracije klorofila-a uslijed povećanog prihranjivanja organskih materijala i fitoplanktona nutrijentima dopremljenim tokom rijeka. Zaključak je da se u slučajevima ekstremnih meteoroloških uvjeta svakako treba uzimati u obzir utjecaj ekstremnih protoka riječne vode na priobalnu cirkulaciju mora kako bi se dobili realističniji rezultati. Iako u znanstvenom radu nije napravljena prognoza priobalne cirkulacije mora uslijed prolaska tajfuna u realnom vremenu, alati i metode koji su razvijeni mogu biti temelj da se u budućnosti primijene na takve prognoze. Primjena istraživanja u Hrvatskoj mogla bi biti unaprijeđenje metodologije za izračun razina mora kod pojave takozvanih poplava s mora (eng. "storm surge"), što je fenomen koji se sve češće pojavljuje u Istri, a posebice uslijed globalnog trenda podizanja razina mora uslijed klimatskih promjena. Također, budući da se razvijeni hidrološki model može primijeniti na bilo koju rijeku koristeći istu metodu, mogu se razviti modeli protoka cjelokupnih riječnih slivova za prognozu visokih vodostaja rijeka u ekstremnim vremenskim prilikama u realnom vremenu, što je potrebno imati prije i za vrijeme poplava radi smanjenja ljudskih i ekonomskih šteta. Istraživanje se može primijeniti i na modeliranje pronosa onečišćenja i kvalitete vode u priobalju, što je važno za razvoj procjena vjerojatnosti rizika od onečišćenja. Literatura: Troselj J, Sayama T, Varlamov SM, Sasaki T, Racault M-F, Takara K, Miyazawa Y, Kuroki R, Yamagata T, Yamashiki Y (2017) Modeling of extreme freshwater outflow from the north-eastern Japanese river basins to western Pacific Ocean, Journal of Hydrology, 555:956-970, doi:10.1016/j.jhydrol.2017.10.042
Bavim se primjenom programskih agenata na Internet stvari. Ideja je omogućiti da se programski agenti, što su zapravo samostalni programi, sobodno kreću i izvode na uređajima u Internetu stvari. Jedna od zanimljivijih primjena te paradigme je stvaranje tržišta podataka u Internetu stvari. Tako vlasnici pametnih termometara, satova, arduino i sličnih uređaja sa raznim senzorima mogu prodavati podatke koje njihovi uređaji generiraju, a firme kojima su ti podatci zanimljivi ih mogu kupovati. Na taj način se omogućuje zarada vlasnicima uređaja prodajom podataka, a kupcima podataka se omogućuje izrada zanimljivijih aplikacija i provođenje istraživanja.
Bavim se formalnim metodama u kriptografiji, točnije koristim Coq za formalno dokazivanje sigurnosti kriptografskih protokola. Proučavam metode za zaključivanje o probabilističkim programima.
Budući da je davanje ljudskih osobina markama ne samo dokazano, već i sve više prisutno, koncept osobnosti marke postaje važna komponenta marketinga i upravljanja markom. Osobnost marke definira se kao set relevantnih osobina ličnosti koje se mogu pripisati marki. Danas se smatra najvažnijom komponentom identiteta marke kojom poduzeće upravlja kako bi postiglo željeni imidž u umovima potrošača. Pozitivan imidž stvara vrijednost za poduzeće pa se upravo zato osobnost marke smatra izvorom te vrijednosti. S obzirom na izrazito konkurentnu situaciju na tržištu, koja je posebice istaknuta u uslužnom financijskom sektoru, poduzeća sve više pozornosti pridaju izgradnji osobnosti korporativne marke, budući da sve više raste svijest o tome kako korporativna marka reflektira vrijednosti poduzeća. Cilj istrazivanja je ispitati kako potrošači različitih dobnih skupina na području Republike Hrvatske i Austrije percipiraju osobnost bankarske marke koju koriste, odnosno koje joj ljudske osobine ličnosti pridaju te koje dimenzije osobnosti čine te osobine te napraviti komparativnu usporedbu ovih dviju zemalja. Istraživanje se odnosi na tri vodeće banke u Hrvatskoj: Privrednu Banku Zagreb, Zagrebačku banku i Erste banku te na Bank Austria, Erste Bank i Raiffeisen Bank u Austriji. J.L.Aaker je 1997.godine razvila najznačajniju skalu za mjerenje dimenzija osobnosti marke, koja je korištena u ovom radu. Pritom su rezultati istraživanja svake pojedinačne banke grupirani u 5 dimenzija (iskrenost, uzbudljivost, stručnost, profinjenost i grubost), u koje je Aaker grupirala 42 atributa kojima su opisane osobine ličnosti marke.
Proteklih četiri i pol godine od diplome radio sam u Končar - Metalnim konstrukcijama, bavio se zavarenim konstrukcijama, strojnim obradama, projektiranjem proizvodnih sustava i općenito uvođenjem novih rješenja, te razvojem odjela i procesa unutar tvrtke. Od prosinca 2017. godine prešao sam na Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava u sklopu Fakulteta strojarstva i brodogradnje (iako sam službeno zaposlen u KB Dubrava) i radim na projektu NERO - Neurokirurški robot. Bavim se radom na daljnjem razvoju jednog postojećeg robotskog sustava (RONNA) za stereotaksiju, tj. neuronavigaciju kirurga prilikom operacija na mozgu. Osim toga radimo na razvoju posve novog robotskog sustava za opću primjenu u neurokirurškim zahvatima. Iako se bavim raznim područjima unutar projekta, područja na kojem će moj rad imati poseban naglasak (i područje u kojemu ću raditi doktorat) je apsolutna točnost robotskih ruku, tj. razvoj metode za kalibracije revolutnih robotskih ruku.
Cilj ovog predavanja jest objasniti kako je za “izmisliti” zanimljivu igru dovoljno iskopati neki matematički teorem, možda pokoju kartu lijepo oslikati i - voilà. SET i Dobble su dvije igre koje su usko povezane s aditivnom kombinatorikom te mi je želja prikazati teoreme vezane uz njih (npr. koliko je karata potrebno da na ploči zasigurno bude SET, zašto Dobble može koristiti 57 karata, a ne 55 koliko ih ima,...).
Studentica sam 2. godine diplomskog studija Molekularne biotehnologije na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Eksperimentalni dio diplomskog rada radim na Institutu Ruđer Bošković, u Laboratoriju za Staničnu biologiju i prijenos signala. Istraživanje koje provodim je dio područja genske terapije, a cilj rada je inficirati stanice adenovirusnim vektorima te proučavati dobiveni urođeni imunosni odgovor. Zanimaju me i područja genetičkog inženjerstva, imunologije, tkivnog inženjerstva, te bi se rado u budućosti time bavila.
Do nedavno sam radio kao tehnološki direktor u Bellabeatu. Glavna zadaća bila mi je nadgledati razvoj, poboljšavati postojeće procese i održavati kvalitetu na visokoj razini. Pored toga, volim proučavati nove tehnologije u području mobile developmenta i backenda. Bavim se funkcijskim programiranjem i općenito načinima na koje možemo pisati siguran i predvidljiv kod. U tom smjeru djelujem i u open-source zajednici: https://github.com/NoTests. Veliki dio mog profesionalnog puta čini i menadžment te se uvijek trudim biti visokih očekivanja, konzistentan i pravedan.
Jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje već započete 4. industrijske revolucije, uz tehnologije koje je čine poput IoT (Internet of Things) je stabilna i "pametna" elektroenergetska mreža. Kako bi se spriječili događaji poput poznatih blackoutova koji su prouzročili štete u miljardama USD nužna je adekvatna zaštita mreže te mogućnost prikupljanja što je moguće većih količina podataka o mreži (fizikalne promjene, odziv potrošnje u pojedinim prilikama itd.) kako bi se mrežom moglo kvalitetno upravljati. Uvođenjem novih tehnologija poput obnovljivih izvora energije, skladištenja energije, električnih vozila u prometu itd., problematika planiranja i upravljanja mrežom postaje sve složenija. Standardni načini štićenja dijela elektroenergetskog sustava (generator, vod, transformator) su numerički uređaji zaštite (računalo s digitalnom obradbom signala i izlazima koje djeluju na prekidač) često su preskupi za implementaciju na nižim naponskim razinama. U svojoj doktorskoj disertaciji tražim odgovor na pitanje može li se i kako iskoristiti kvalitetna optička infrastruktura koja bi podatke o mjerenjima struje i napona s pojedinih mjesta u elektroenergetskom sustavu dovodila dovoljno brzo do zajedničkog (centraliziranog) uređaja zaštite, koji bi tada štitio dio mreže (a ne samo jedan objekt). Uvođenjem centralizirane zaštite bilo bi moguće jeftinije štititi mrežu na srednjem naponu (35, 20 i 10 kV) te naprednim algoritmima (neuronska mreža) zaštite ("vide širu sliku") postići adaptivnost zaštitne funkcije u različitim situacijama.
Istražujem mehanizme u podlozi izlučivanja sluzi u vratu maternice. Sluz se mijenja tijekom ciklusa, a ja želim otkriti kako je povezana s hormonima, a onda i plodnošću. Kako bih to istražila koristim molekularne metode, mikroskopiju i obradu slika.
Radim doktorat u području biokemije/molekularne biologije. Zaposlena sam na projektu koji se bavi proteinskim interakcijama u metastatskom melanomu. Istražujemo zašto u melanomima protein p53 ne obavlja svoju ulogu tumor supresora, iako nije mutiran kao u ostalim tumorima. Metode istraživanja obuhvaćaju klasične metode proteinske biologije (western blot, koimunoprecipitacija, transfekcija...), a glavna tehnika je FRET/FLIM.
Područje istraživanja se nalazi na razmeđu računarske znanosti i socijalnih znanosti, prvenstveno psihologije. Istražujem mogućnosti korištenja metoda analize teksta i strojnog učenja u svrhu analize i predikcije tipova ličnosti i ponašanja povezanih s njima na socijalnim mrežama. Digitalni tragovi koje ljudi ostavljaju imaju potencijal biti vrlo dobar prediktor nečijeg psihološkog stanja i omogućuju razne primjene; od duboko personalizirane prilagodbe sadržaja do prepoznavanja kritičnih ponašanja ili psiholoških stanja poput depresije.
Matej je suosnivač i CTO startupa Vibby. Dok je firma bazirana u NYC, u Zagrebu je development tim s trenutno 5 inžinjera. Vibby je tehnologija koja dopušta i omogućuje gledateljima da podjele bilo koje trenutke iz bilo kojeg online video sadržaja dok još uvijek zaštićuje i nagrađuje orginalnog video autora. Vibby tehnologija se jednostavno integrira na već postojeću infraksturu media publishera. Kroz Vibby, publisheri dobivaju uvid u njihovu publiku, tako da ti isti gledatelji kreiraju novi sadržaj bazirajući na postojeći i povećavaju interakciju s sadržajem sve dok zaštićuje orginale autore. S našom patentiranom tehnologijom, mi želimo omogućiti gledatelje sadržaja da rade više s sažajem i nagraditi orginalne autore sadržaja.
Moje područje istraživanja doktorata je primjena tehnologija proširene i miješane stvarnosti sa sustavima za automatizaciju u elektroenergetici. Konkretno se bavim načinima virtualnog prikaza informacija iz sustava za automatizaciju u okolini u kojoj su te informacije potrebne. Npr. u trafostanici bi se kraj određenog stroja virtualno prikazale sve informacije o tom stroju upravo na mjestu gdje je pozicioniran. Na taj način se poboljšavaju procedure provjera, nadzora i održavanja takvih postrojenja. Zanimaju me tehnologije virtualne stvarnosti, općeniti sustavi za automatizaciju i područje menadžmenta.
Trenutno u Facebooku radim kao Data Analyst u podrucju zaposljavanja i ljudskih resursa, uglavnom modelirajuci potraznju i gubitak globalnog talenta, transfere unutar firme i izmedju raznih funkcija, i najefikasnije nacine zaposljavanja najkvalitetnijeg talenta. Moja su istrazivanja u podrucju vizualne percepcije, specificno vizualnog procesiranja lica i identiteta. Bavim se modeliranjem neuralnih mreza koje podrzavaju percepciju lica, a unutar toga istrazivanjem geometrijskih distorcija tih mreza u populacijama koje imaju deficite specificne za jednu kategoriju (npr. ljudi koji ne prepoznaju lica, ili orudja, i sl.)
Bavim se diskretnom matematikom - ukratko grafovima (iliti mrežama), vjerojatnošću i brojenjem. Dosta smo u kontaktu s teorijskim informatičarima, ali obično vijesti koje donosimo nisu dobre - 'Ne može se to samo tako napraviti, evo vam neki random primjer'. Tako i u ovom projektu, dokazali smo da parametar koji se koristi za aproksimirati rang nekih matrica zapravo u većini slucajeva ne daje dobru ogradu.
Zanima me primjena računarstva u kontekstu razumijevanja ljudskih kognitivnih procesa i pomaganja ljudima. Trenutno radim preliminarno istraživanje na manjem skupu podataka s Reddita, na kojemu pokušavam ustanoviti vezu između pojedinih psihičkih poremećaja i različitih lingvističkih i drugih parametara. U tu svrhu iskoristit ću metode strojnog učenja i obrade prirodnog (ljudskog) jezika. Kako je tema automatizirane detekcije psihičkih poremećaja već "pod povećalom" znanstvene zajednice i puno je u tom smjeru napravljeno, ideja za daljnje istraživanje je analiza teksta temeljena na pojedinim psihoterapijskim konceptima. Time bismo, osim činjenice da osoba ima problem, mogli potencijalno detektirati i uzroke problema.
Veliki modeli se pojavljuju u mnogim primjenama, npr. kod vremenske prognoze i simulacije vibracije nebodera. Takvi modeli često imaju milijune stupnjeva slobode, što ih čini kompleksnima za analizu, simulaciju, optimizaciju i upravljanje. Jedno moguće rješenje je redukcija reda modela, tj. zamijeniti model od nekoliko milijuna jednadžbi s jednim od npr. sto jednadžbi (točan broj ovisi o dozvoljenoj veličini greške). Time sve operacije postaju znatno brže, uz garancije o veličini greške. Postoji više standardnih metoda za redukciju reda modela, a aktualan je razvoj metoda koje mogu očuvati određenu strukturu u modelu. Bavim se posebno metodama za modele sa strukturom mreže, npr. kod mreža za provod struje, vode ili plina.
Kataliza je grana kemije koja se bavi proucavanjem posebnih tvari (katalizatora) koje ubrzavaju kemijske reakcije, sto je od velike vaznosti za industriju. Poznavanje elementarnih procesa koji se zbivaju u jednom kataliziranom kemijskom reaktoru olaksava optimiziranje istih. Ja se bavim teorijskim modeliranjem tih elementarnih procesa, s fokusom na kvantnokemijske racune za pojedine kemijske transformacije. To nam daje uvid u termodinamiku i kinetiku odredene katalizirane kemijske reakcije, u mom slucaju reakcije dobivanja vodika iz vode i ugljikova monoksida. Konacni cilj je, u kombinaciji sa klasicnim modelima za okolinu kemijske reakcije, moci razumno dobro predvidjeti brzinu i ucinkovitost jednog realnog kemijskog reaktora iz teorijskih racuna.
U svom istraživanju bavim se numeričkim modeliranjem heterogenih kompozitnih materijala, kao što je beton ojačan vlaknima. Dodavanjem čeličnih vlakana povećava se čvrstoća betona i smanjuje se njegovo raspucavanje. Nastanak i razvoj pukotina odvijaju se na mikro-razini materijala, a višerazinskim pristupom ti se procesi povezuju s ponašanjem na makro-razini konstrukcije. Jednadžbe koje opisuju problem rješavaju se pomoću metode konačnih elemenata koja je implementirana u računalni kod. Inverznim modeliranjem dobivaju se parametri konstrukcije iz rezultata ispitivanja, što je vrlo bitno kod procjene vijeka trajanja konstrukcija.
Kad fizika susretne topologiju... Primijeni li se topologija na svakodnevni život, uči nas prilično provokativnu lekciju o američkim krafnama, šalicama za kavu i čašama, prema kojoj su prva dva nabrojana predmeta ta koji spadaju u istu kategoriju. Razlog je, grubo govoreći, to što krafna i šalica imaju rupu, a čaša nema. Primjena slične ideje o traženju svojstava koja su očuvana pri kontinuiranim deformacijama (kao što je broj rupa u predmetima na kuhinjskom stolu) na fizikalne probleme, posljednjih desetljeća dovela je znanstvenike do fascinantnih otkrića. Tzv. topološki materijali i sustavi danas nam omogućavaju testiranje predviđanja o egzotičnim i još neotkrivenim česticama i zakonima fizike. Dodatno, topološki sustavi nezaobilazni su kandidati u potrazi za učinkovitim računalnim čipovima, ali i kvantnim računalima.
Područja interesa su mi kardiorespiratorna rehabilitacija te tjelesna aktivnost i zdravlje. Trenutno radim na 2 projekta. Prvi je vezan za rad na eksperimentalnom uređaju za određivanje temperature u određenom dijelu izdahnutog zraka. Koristilo bi ga se u prognosticke i dijagnosticke svrhe za detekciju upalnog procesa u organizmu i predvidanje naglog pogorsanja zdravstvenog statusa. Drugi projekt naziva se fitnes indeks. Nastao je na ideji "exercise is medicine". Srz je propisivanje vježbanja receptom i provodenje vjezbanja u za to licenciranim ustanovama.
Ponekad se zasigurno malo previse zaigrate na vasem racunalu i onda shvatite da se ono jako zagrijalo ;). To je realan problem s kojim se suocava nasa tehnologija danas. U procesu smanjivanja dimenzija i ubrzavanja brzine rada elektronickih komponenti smo povecali i disipaciju topline. Jedan od pristupa smanjivanju gubitaka, ubrzavanju i povecavanju efikasnosti racunala je spintronika. Analogon elektronici koja koristi spin elektrona za pohranu, manipulaciju i procesiranje informacija. Moje istrazivanje se bavi lokalnim proucavanjem spinske propagacije u grafenu i metalima u litografski fabriciranim strukturama. Pitanja na koja zelim odgovoriti su utjecaj strukture materijala, intrinzicnih i ekstrinzicnih faktora na spinsku propagaciju u tim materijalima.
Diplomirala sam elektroničko i računalno inženjerstvu na FER-u. Već me godinama zanima biomedicinsko inženjerstvo, pa sam za diplomski rad radila osobni EMG uređaj MyMyo. MyMyo je bežično povezan sa smartphoneom gdje korisnik može pratiti aktivnost mišića. Prvenstveno je namijenjen za fizioterapiju gdje fizioterapeut određuje zadatke koje pacijent mora izvršiti, a pacijent ih samostalno, bez nadzora terapeuta i u vlastitom domu izvodi uz nadzor aplikacije, no jednako tako može biti i za profesionalne sportaše ili bio koga tko želi pratiti rad svojih mišića. MyMyo je trenutno u fazi prototipa i dorade za testiranje u rehabilitacijskim centrima, no razmišljam i o pokretanju Startupa. Više o uređaju može se pronaći na www.mymyo.science. Uskoro krećem sa doktoratom u labosu prof. Hummela na EPFLu gdje ću raditi u području neinvazivne stimulacije mozga za oporavke nakon moždanih udara. Nakon toga voljela bih pomoći pri pokretanju biomedicinskog inženjerstva i diplomskog studija na FER-u. Inače obožavam raditi razne projekte sa strane, a o njima ponekad objavim na http://www.una-pale.from.hr.
Bavim se istraživanjem održavanja kolosiječne konstrukcije (željeznice). Trenutno radim na termografskom ispitivanju zagađenosti kamenog materijala u željezničkoj zastornoj prizmi. Na taj način nastoji se na temelju različitih brzina hlađenja nerazornim ispitivanjem odrediti koliki je udio sitnijih i nekamenih čestica na kolosijeku u eksploataciji. Prema stvarnom stanju kamenog materijala moguće je preciznije odrediti procese održavanja što uzrokuje smanjenje troškova održavanja.
Šire područje mog interesa je stanična signalizacija. Trenutno se grupa u kojoj radim najviše bavi metabolizmom u leukemijskim stanicama, ili, konkretnije, kako modificiranje metaboličkih puteva utječe na sazrijevanje (diferencijaciju) stanica.
Diplomirao sam geografiju i geologiju na PMF-u u Zagrebu. Kao voditelj planetarija i kustos na odjelu astronomije u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu najviše se bavim popularizacijom astronomije te ostalih prirodnih i tehničkih znanosti na način da organiziram predavanja i radionice onih koji su zainteresirani za pripremu i održavanje istih. Osobno, najviše volim vršiti edukaciju djece i mladih te ih poticati da što više svojih interesa usmjere u znanstvenom smjeru. Neke od manifestacija koje organiziram su Tjedan svemira i Dani svemira, a ponekad održavam i radionice na temu astronomije. Želja mi je pronaći mlade istraživače da prenesu svoja znanja i ono čime se bave drugima kako bi ih potaknuli na bavljenje znanošću.
Dotad nam se pridruži u Facebook grupi Penkala