Gentrifikacija

Prema statistici UN-a, danas više od 55% svjetskog stanovništva živi u gradovima, a procjena je da će taj udio narasti do 68% do 2050. godine (link). Gradovi su još od antičkih vremena bili percipirani kao središta socijalnog života, trgovine i ekonomske razmjene, političkih istupanja; kao mjesta kulturnog bogatstva i najveće mogućnosti školovanja — sveukupno, odlikuju se širinom izbora. Danas se to ogleda u iznimno velikim priljevima stanovništva u gradove. Gradovi su primamljivi iz različitih razloga — mladima radi veće ponude zabavnih sadržaja, kod zrelog stanovništva u nadi pronalaska posla i osiguravanju kvalitetnije edukacije mlađim generacijama, kod starijih radi blizine zdravstvene skrbi i, primjerice, trgovina. U gradu ima mjesta za svakoga — ljude različite dobi, orijentacija, kultura i vjera, jednostavno jer veća količina ljudi omogućuje veću mogućnost upoznavanja nama sličnih ljudi. Takva kompozicija stanovništva može izazivati nezadovoljstvo lokalnog stanovništva radi neznanja i straha od novih sugrađana, ali pritom treba imati na umu da je to relativno česta pojava. Niti u samome New Yorku, u gradu koji govori više od 200 jezika te čijih je 40% stanovništva rođeno izvan SAD-a, još uvijek ne postoji apsolutni sklad između tzv. urođenika i migranata. Uz socijalne, rast grada donosi i konkretne infrastrukturne probleme (na primjer, zagušenost prometnica). Što je grad veći, veći su i njegovi problemi. S obzirom da su socijalni problemi manje poznati (odnosno nisu toliko izraženi poput insfrastrukturnih čije statistike ipak češće nailazimo u vijestima), predstavit ću vam ukratko temu mog diplomskog rada — problem gentrifikacije.

Dakle, što je to ta gentrifikacija? Postoji više definicija gentrifikacije (link), a zajedničko im je da uključuju promjenu socioekonomskog stanja određenog područja, a u zemljama poput SAD-a i rasne nemire. Sredinom prošlog stoljeća u SAD-u novi trend postaje idila obiteljskog života s vlastitom kućom u predgrađu, uz naravno, posjedovanje vlastitog automobila. Time dolazi do procesa nazvanog urban blight, a koji označava propadanje centra grada u vidu sve manjeg broja stanovnika i zatvaranje poslovnica uslužnih djelatnosti. Cijena zemljišta pada, useljava se novo stanovništvo nižeg socioekonomskog i obrazovnog statusa te se povećava kriminal. Centar grada postaje svojevrsni ghetto. U posljednje vrijeme mlađe i bogatije stanovništvo ulaže u nekretnine u centru s ciljem razvoja poglavito kreativnih industrija. Problem koji zbog toga nastaje je promjena socioekonomske strukture stanovništva tog područja. Dotadašnje stanovništvo prisiljeno je iseliti jer nije u mogućnosti pratiti rast cijena. Također, brojne prijašnje usluge poput lokalnih dućana zamjenjuju se novim objektima koji često nisu u svrsi svakodnevnih usluga, primjerice postojanje cool kafića i galerija u susjedstvu, a istovremeno nepostojanje radnji za ostvarivanje svakodnevnih potreba — stvara se food desert (nemogućnost kupovine živežnih namirnica).

Image for post
Grayson Perry: Gentrification

Svoje sam istraživanje provodila u američkom gradu Cincinnati (četvrt Over-the-Rhine) kombinacijom polustrukturiranih intervjua s predstavnicima različitih sektora i analize sekundarnih statističkih podataka. Gentrifikacija je već počela uzimati maha primjerice u Velikoj Britaniji, a za očekivati je da će se to u daljoj budućnosti dogoditi i kod nas. Po Zagrebu se uočavaju promjene svaki dan, no uglavnom su to promjene na razini jedne zgrade, dok bi se za punu definiciju gentrifikacije trebale razmatrati razine cijelih gradskih četvrti, odnosno veći prostori jer se time razvijaju i veći otpori ili nesuglasnosti stanovništva s promjenama. Rekla bih isto da je to kod nas pogrešno shvaćen pojam — pisalo se o gentrifikaciji u centru Zagreba prilikom gradnje shopping centra Cvjetni — ali to bi više ulazilo u kategoriju revitalizacije, gdje se neki lokalitet u gradu nastoji oživjeti i pružiti mu novu funkciju. Proces gentrifikacije često stvara oprečna mišljenja lokalnog stanovništva u vidu njezinih dobrih i loših strana, a iz postojećih svjetskih primjera zaključuje se kako će se ona bez obzira na suprotstavljena mišljenja nastaviti.

Žaklina Grgić
[email protected]

Tagged , , , .

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *