Međunarodni Dan žena

Autor: Lucija Grladinović

Tijekom zabilježene povijesti različitih kultura, žene su često bile u nezavidnom položaju samo zbog toga kojem spolu pripadaju. Ipak, danas uočavamo svjetlost na kraju tunela tog mračnog doba koje se protegnulo puno dulje od samog srednjeg vijeka. Promjene dolaze, i u posljednjih stotinjak godina sve su glasnije i prisutnije.

Prva sveučilišta u Europi osnovana su u jedanaestom stoljeću. Od tog je trenutka prošlo sedam stoljeća prije nego što je prva sveučilišna profesorica, fizičarka Laura Bassi, stupila u zvanje. Jedini napredak postignut unutar tog perioda bilo je otvaranje nekoliko studija specijaliziranih za žene.

Nakon toga, prošla su samo dva stoljeća, do 1903. godine kada Maria Sklodowska Curie prima Nobelovu nagradu za istraživanje radioaktivnosti u području fizike. Ubrzo je za Curie uslijedila i druga Nobelova nagrada, ovaj put za kemiju, što se i danas smatra nevjerojatnim postignućem budući da nitko drugi nije dobio dvije Nobelove nagrade u dva različita znanstvena područja.

Image for post
Portret Marie Curie. Izvor

U posljednjih su se 100 godina i svijet i sama ljudska svijest, nekoliko puta značajno promijenili uslijed raznih ratova, rasne i klasne segregacije i djelovanja nasilnih političkih ideologija. Usprkos tome, prava, obrazovanje i zastupljenost žena u različitim karijerama i tada su napredovali unatoč svim preprekama.

Prepreke poput osporavanja znanstvenih rezultata zbog spola, što je američka znanstvenica i genetičarka Barbara McClintock iskusila prilikom istraživanja citogenetike kukuruza to jest genetičke rekombinacije kromosoma. Nakon nekoliko desetljeća borbe, ipak 1983. dobiva Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu.

Image for post
Barbara McClintock. Izvor

Dakako, svi su znanstvenici u međusobnoj kompeticiji. To natjecanje bi se trebalo temeljiti na kvaliteti otkrića, no brojne su priče preuzimanja ideja i nepravednog prisvajanja zasluga, čak i među najbližim kolegama. Stoga je teško objektivno razmatrati povijesne interakcije ovog tipa. Ipak, neke od tih interakcija već su dobro dokumentirane i oslikavaju srž problema spolne diskriminacije. Baš kao što difrakcija X-zraka oslikava DNA, na temelju čega je otkrivena struktura dvostruke zavojnice. U ovom je slučaju Nobelova nagrada pripala Jamesu Watsonu, Francisu Cricku i Mauriceu Wilkinsu, dok je njihova kolegica Rosalind Franklin ostala u sjeni.

Dvadeset i prvo stoljeće donosi ipak nove napretke. Opća skupina Ujedinjenih Naroda u 2015. je godini proglasila 11. veljače Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Glavni ciljevi ovog poteza jesu promicanje ravnopravnosti u obrazovanju i rada u znanosti, eliminacija diskriminacije prilikom obrazovanja i zapošljavanja, razvoj obrazovnih politika i programa, kao i prepoznavanje postignuća žena u znanosti. Jedan od osnovnih pomaka prema ravnopravnosti jest i omogućavanje jednakih prilika, počevši od malih nogu, to jest obrazovanja.

Image for post
U 21. Stoljeću, pomak prema ravnopravnosti temelji se na omogućavanju jednakih prilika i obrazovanja od malih nogu. Izvor

Prema istraživanju Eurostata iz 2017. godine, 59% svih znanstvenika i inženjera u Europskoj uniji jesu muškarci, dok su 41% žene. Prema podacima UNESCO-vog Zavoda za statistiku 2018. godine, tek 30% svih ljudi zaposlenih u znanosti diljem svijeta u razdoblju od 2014. do 2016. činile su žene. Prema dostupnim podacima već navedenog Eurostatovog istraživanja, udio žena u znanosti u Hrvatskoj iznosi 48% što Hrvatsku stavlja iznad EU i svjetskog prosjeka.

Povijesno gledano, 1901. godine djevojke su u Hrvatskoj dobile mogućnost visokog obrazovanja, i to na zagrebačkom Mudroslovnom, današnjem Filozofskom, fakultetu. Te godine upisane su tri djevojke. Jedna od njih, Milica pl. Bogdanovićeva, također je i prva djevojka koja je položila državni ispit za poziciju profesora u srednjoj školi, a zatim je položila i rigoroz, kako se tada zvao ispit za studente koji su se htjeli posvetiti profesorskom zvanju i time su stjecali titulu doktora znanosti. Ona je prva diplomirana povjesničarka i prva žena koja je doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu.

U zadnjih pedesetak godina zabilježene su značajne promjene u strukturi obrazovanja žena. Prema Državnom zavodu za statistiku, udio nepismenih žena u dobi starijoj od 10 godina pao je sa 22,3% u 1953. godini na 1.3% u 2011. godini. Također, prema Popisu stanovništva iz 1961. godine, čak je 92,4% žena imalo samo osnovno obrazovanje ili manje, a njih svega 0,8% visoko obrazovanje dok podaci posljednjeg Popisa stanovništva 2011. godine ukazuju na značajne promjene i to posebno na području visokog obrazovanja. Naime, udio visokoobrazovanih žena te je godine iznosio 16,7%, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16%. Visoko je obrazovanje tako postalo jedno od područja u kojem žene u Hrvatskoj ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle.

Image for post
Struktura obrazovanja žena u Hrvatskoj kroz povijest. Izvor

Ovaj se trend visokog obrazovanja proteže i na doktorske studije. Udio doktorica znanosti u Hrvatskoj koje su doktorirale 2015. godine iznosio je 56,6% s time da je najveći broj žena doktorirao u području društvenih znanosti, biomedicine i zdravstva te humanističkih znanosti, a najmanji u umjetničkom području.

Udio žena u brojnim područjima raste i u Hrvatskoj i u svijetu, no nedostatak žena na vodećim pozicijama i dalje je prisutan. To se jasno vidi i na vodećim svjetskim fakultetima, poput švicarskog EPFL-a. Prema donjoj tablici vidimo kako su na EPFL-u žene na vodećim pozicijama iznimno rijetka pojava.

Image for post
Broj žena na vodećim pozicijama na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Lausanni (EPFLu). Izvor

Ovom se problemu pokušava pristupiti na različite načine, primjerice uvođenjem kvota za upis na fakultet, budući da je na tehničkim fakultetima većinski udio studenata muškog spola. Nažalost, iako ovo utječe na njihovu veću brojnost, djevojke su prisiljene suočiti se s novim pitanjem: Jesam li ovdje zbog toga što sam ispunila uvjete ili sam tu da ispunim kvotu?

U takvim su situacijama, izvrsne znanstvenice ponovno degradirane jer se njihov uspjeh dodatno propituje, i opet samo na temelju spola.

„The most challenging issue is that there is not one challenging issue but, there is a bag of issues. You can always find an excuse for every issue but pulling them all together can just be wearing and tearing.”
Profesorica sa EPFL-a

Ovo je samo jedan primjer kompleksnih problema s kojima se suočavamo pri pokušaju postizanja ravnopravnosti u znanosti, a i društvu općenito. Konačno rješenje za ovaj problem još se ne nazire, stoga je svaka inicijativa koja služi podizanju svijesti i stvaranju kvalitetnog okvira za razgovor dobrodošla, od individualne pa sve do globalne razine.

Na kraju, u znanosti je kvaliteta rada najvažnija. Samim spominjanjem kvalitetnih istraživanja i velikih napredaka u znanosti iza kojih stoje mnoge vrhunske znanstvenice već činimo korak u pozitivnom smjeru. Kvantiteta i statistika ovdje su izvrsni indikatori, ali ne nužno i punina problema kojeg trebamo riješiti.

— — — —
Izvori:
https://www.epfl.ch/about/equality/wp-content/uploads/2020/08/Report-of-the-commission-on-t,he-status-of-women-professors_final_version_July_22_2020.pdf
https://www.unwomen.org/en/about-us
https://www.mbio.hr/home/6jbe6miyqv4f2hqx2doeetndoq03r4
https://www.dzs.hr/hrv/important/Interesting/Dan_Zena/index.html
https://www.telegram.hr/fotogalerije/zivot/mozemo-li-se-bar-na-dan-zena-u-znanosti-sjetiti-recimo-milice-bogdanovic-prve-koja-je-upisala-faks/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *