To Vam je sve u glavi: psihologija i neuroznanost kroničnih tjelesnih tegoba

Autor: Valentina Jelinčić Ljudsko tijelo je fenomenalan stroj koji, van toga što kompetentno prenosi naš mozak od točke A do točke B, može istrčati maratone, u stvarnost pretočiti umjetničke impulse i ideje te uzgojiti cijele nove ljude. No, svako tijelo dolazi s problemima. I to, na našu žalost, bez pisanih uputa i s limitiranom korisničkom […]

Continue reading

Stereo kamera kao senzor u robotici

Autor: Goran Popović Percepcija okoline je u robotici vrlo bitna komponenta u autonomiji robota. Zadnjih godina su kamere postale jako popularne u robotici jer za relativno nisku cijenu omogućuju dobivanje puno informacija o okolini, što je vrlo privlačno u novije vrijeme kada je te informacije moguće obraditi u stvarnom vremenu. Jedan od optičkih senzora je […]

Continue reading

O kroničnoj boli lica i kako stomatologija može pomoći

Mnogi na spomen riječi stomatologija (dentalna medicina) pomisle na dvije stvari: zube i strah. Logično je, onda, razmišljati kako se studije vezane za to područje temelje na proučavanju žvačnog sustava, prvenstveno zubi, i problema koje iz istih proizlaze. Međutim, javnosti je možda manje poznato kako se pojedine specijalizacije dentalne medicine bave i različitim vrstama boli […]

Continue reading

Sintetiziranje specifikacija za robote

Obećanje dano ljudskom rodu je da će uskoro doći vrijeme kad će roboti raditi naporne poslove, a mi ćemo biti zabavljeni igrama, umjetnošću, intelektualnim i tjelesnim užitcima.¹ Kako bi osigurali da se roboti ponašaju točno onako kako mi želimo, mnogi znanstvenici radili su na automatskoj sintezi robotskog koda iz (formalne) specifikacije.² Dakle, za danu specifikaciju […]

Continue reading

Kataliza na dodiru faza

Tvar koja nas okružuje dolazi u različitim stanjima. Tako imamo tvari u čvrstom, tekućem i plinovitom stanju kao tri najučestalija primjera. Često korišteni sinonim za stanje tvari u znanstvenim krugovima je faza. Moja istraživanja su se gotovo isključivo odvijala na sučelju dviju faza, tekuće i čvrste. Ovo sučelje se često pojavljuje u prirodi i primjeni, […]

Continue reading

Tehnologije odziva potrošnje u sklopu energetske tranzicije

Revidirani klimatski ciljevi postavljeni unutar Europske unije (EU) uključuju CO2 neutralan energetski sektor u 2050. godini, odnosno generiranje energije ne smije ispuštati CO2 emisije ili se eventualno ispuštene CO2 emisije moraju maknuti iz atmosfere korištenjem neke druge tehnologije. Bitan problem predstavlja i činjenica da se samo četvrtina stakleničkih plinova proizvede u sektoru proizvodnje električne i […]

Continue reading

Tanki filmovi feroelektrika kao odgovor na jednu drugu eksponencijalu

Količine podataka koje stvaramo i spremamo eksponencijalno rastu, a kao što smo naučili u sadašnjoj situaciji, eksponencijalni rast zadaje glavobolje. Kako bi mogli pohraniti i obraditi tolike količine podataka, potrebna nam je sve veća količina električne energije. Potražnja za električnom energijom stoga neprestano raste, a posebno za potrebe komunikacijske tehnologije kao najbrže rastućeg udjela [1]. […]

Continue reading

Potraga za novim supravodičima

Kocka na slici lebdi nad magnetom. U supravodljivom je stanju, a supravodiči nastoje izbaciti magnetno polje iz sebe, i samim time odmicati se što dalje od magneta. Da kocka nema masu, tj. da je ne privlači gravitacija, otišla bi prema gore u beskonačnost (ili do prve prepreke). Osim što supravodičkim materijalima možemo učiniti da kockice […]

Continue reading

Može li nam znanost o podacima pomoći u borbi protiv epidemija?

Kada govorimo o znanosti o podatcima kao o nečemu što nam potencijalno može pomoći u borbi protiv epidemija, prije svega moramo razlikovati dvije skupine mjera — kratkoročne i dugoročne. Što se kratkoročnih mjera tiče, osnovne mjere prevencije i borbe protiv epidemije su uglavnom iste već barem stotinu godina, primjerice iz doba epidemije španjolske gripe 1918. […]

Continue reading

Thinking Fast and Slow, but with computers

Nobelovac Daniel Kahneman posvetio je svoj život proučavanju ljudske inteligencije. U bestseleru Thinking, Fast and Slow, koji je zasigurno već postao stvar opće kulture, Kahneman razotkriva različite pristranosti našeg uma (eng. bias) koje su svakoga tko je pročitao knjigu natjerale da se zapita jesmo li zaista inteligentni kao što mislimo. Poznatiji primjeri su tzv. confirmation […]

Continue reading