Autor: Maja Hoić
U organizaciji udruge Penkala, međunarodni Tjedan otvorenog pristupa (#OAweek) ove je godine donio seriju predavanja i diskusija posvećenih otvorenoj znanosti, okupivši istraživače i akademike iz različitih disciplina u razgovoru o transparentnosti, reproducibilnosti, komercijalizaciji i pristupu znanstvenim rezultatima. Kao i prošle godine, događaj se odvijao uživo i online, ovog puta na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) i Institutu za fiziku (IF) u Zagrebu.
Otvorena znanost i institucionalne politike na FER-u
Uvodni dan, 21. listopada, na FER-u otvorio je dekan prof. dr. sc. Vedran Bilas. Sveučilište u Zagrebu nedavno je prihvatilo politiku otvorenog pristupa, a FER, prateći europske smjernice i iskustva drugih EU država, radi na razvoju politika o otvorenim podacima i otvorenom kodu. Prof. Bilas naglasio je značaj Srce infrastrukture u podršci implementacije otvorene znanosti u Hrvatskoj, koja godinama razvija resurse potrebne za učinkovitu pohranu i dijeljenje znanstvenih podataka.
Britanski veleposlanik u Hrvatskoj, Nj. E. Simon Thomas OBE, također je govorio o važnosti znanstveno-tehnološkog napretka u kontekstu međunarodne suradnje, ističući Penkaline inicijative kao most za povezivanje znanstvenika iz Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva. Thomas je naglasio kako cijeni kad se kroz Penkaline aktivnosti stvore nova poznanstva, iz kojih se potom rađaju suradnje i projekti od zajedničkog interesa.

Projekti Penkale: Mapa znanstvenika i Istražilica
Stoga su Luka Savić, Dario Lečić i Una Pale Simon zatim predstavili Penkalu i nekoliko zadnjih projekata: Mapu hrvatskih znanstvenika te Istražilicu. Mapa hrvatskih znanstvenika ima za cilj mapiranje i umrežavanje hrvatskih znanstvenike unutar i izvan Hrvatske kako bi se stvorila baza za daljnje projekte i korištenje potencijala znanstvene dijaspore. Mapa je nastala uz pomoć Visokog učilišta Algebre te Britanske ambasade u Zagrebu koje su prve poduprijele tehničku izradu i pilotno mapiranje Hrvatskih znanstvenika u UK-u. Istražilica pak s druge strane radi na promoviranju istraživačkih prilika, te prijenosa korisnih informacija za znanstvenu karijeru kroz generacije znanstvenika. Ciljevi Mape i Istražilice te kuda idu dalje su prvi puta javno prezentirane u sklopu ovog eventa.
Podrška istraživačima kroz projekte Hrvatske zaklade za znanost
Dejana Carić iz Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) objasnila je ulogu HRZZ-a u promoviranju otvorene znanosti, kao člana Science Europe radne skupine za otvorenu znanost i Council for National Open Science Coordination (CoNOSC). Carić je istaknula kako svi HRZZ-ovi projekti traže izradu Plana upravljanja istraživačkim podacima (PUP), čime se nastoji osigurati pohrana podataka u skladu s FAIR i CARE načelima, uz mogućnost postavljanja embarga na podatke do objave radova. Osvrnula se i na izazove prilagodbe PUP-a društvenim i humanističkim znanostima, te najavila daljnji razvoj u tom smjeru.
Anketa udruge Penkala o percepcijama o otvorenoj znanosti u RH
Tijekom Tjedna otvorenog pristupa predstavljena je i istraživanje o percepciji i stavovima o otvorenoj znanosti u Hrvatskoj, koja ima za cilj prikupiti širok spektar mišljenja i iskustava iz domaće znanstvene zajednice. Anketa je otvorena svima – od iskusnih istraživača do studenata i entuzijasta – i osmišljena je kako bi dobila uvid u izazove i potrebe s kojima se ljudi u znanosti suočavaju kad je riječ o otvorenom pristupu i otvorenoj znanosti općenito.
Pitanja u anketi pokrivaju teme poput preprintova, reproducibilnosti istraživanja, komercijalizacije rezultata i općeg stava prema otvorenom dijeljenju znanja. Prikupljeni rezultati poslužit će udruzi Penkala kao temelj za buduće edukativne programe i podršku istraživačima, s ciljem da otkriju što bi za njih imalo najveću vrijednost u promoviranju otvorene znanosti. Na taj će se način glas znanstvene zajednice koristiti kao smjernica za poboljšanje infrastrukture i podrške.
Ako želite sudjelovati, svoje stavove možete podijeliti ispunjavanjem ankete na ovoj poveznici.
Drugi dan predavanja
Sličan program nastavio se i sljedećeg dana, 22. listopada, na Institutu za fiziku. Ravnatelj dr. sc. Osor Barišić pozdravio je sudionike, a tema dana bila je ravnoteža između otvorenog pristupa i komercijalizacije. Maja Hoić, knjižničarka Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i članica Udruge Penkala, govorila je o utjecaju umjetne inteligencije i autorskih licenci na otvorenu znanost, istaknuvši potrebu za pametnim balansiranjem otvorenosti i komercijalnog potencijala znanstvenih rezultata.
Deni Nurkić, iz programa Nuqleus koji djeluje u sklopu Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), predstavio je dvogodišnje rezultate rada na komercijalizaciji znanosti, demonstrirajući kako inovacije iz laboratorija pronalaze put do tržišta te potencijal komercijalizacije znanstvenih istraživanja.
Snimka događaja dostupna je na Youtube kanalu Instituta za fiziku.

Online predavanja: Smjernice za mlade znanstvenike
Tjedan otvorenog pristupa nastavio se u online formatu s predavanjima koja su pokrila praktične smjernice za istraživače i studente.
Sandra Cuculić i Ivana Dorotić Malić, iz Centra za otvorenu znanost Sveučilišta u Rijeci, osnovanog 2021. godine uz usvajanje politike otvorene znanosti na Sveučilištu u Rijeci, predstavile su načine navigacije među open access časopisima. Centar redovito organizira edukacije i programe poput Open Science Cafea. Cuculić i Malić naglasile su kako bi svi rezultati istraživanja financiranih javnim novcem trebali biti javno dostupni te su predstavile nalaze istraživanja Science Europe i cOAlition S o dijamantnim časopisima, prema kojem su u 2021. objavljena između 17 i 29 tisuća radova u dijamantnom otvorenom pristupu, što čini 40% svih radova u otvorenom pristupu. S ponosom su istaknule Hrčak kao primjer hrvatskog doprinosa u ovom području, koji je prepoznat na međunarodnoj razini.
Profesor Ivan Buljan s Filozofskog fakulteta u Splitu govorio je o problemu reproducibilnosti u znanosti, naglasivši kako se otvorena znanost često sužava na otvoreni pristup, iako uključuje i predregistraciju istraživanja te otvorene recenzije. Kao član CroRIN-a i dio Hrvatske mreže za ponovljivu i odgovornu znanost, Buljan je predstavio rezultate istraživanja svojih kolega koji pokazuju kako se 93% istraživača nije odazvalo zahtjevima za dijeljenje podataka. Kriza reproducibilnosti istaknuta je kao kritičan problem suvremene znanosti, čije je rješenje ključno za razvoj vjerodostojnog i primjenjivog istraživanja.
Dolores Mumelaš iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) zaključila je tjedan predavanjem o građanskoj znanosti, otkrivajući kako participacija javnosti može donijeti nove uvide i kreativna rješenja u istraživačke procese. Predstavila je prednosti građanske znanosti za znanstvenike kroz pristup velikom broju podataka, uštedu vremena, geografsko širenje istraživačkih aktivnosti te edukaciju javnosti, uz potporu i financijske resurse. Izložila je i projekt međunarodnoga projekta „Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs (CeOS_SE)“, kroz koji se diseminiraju rezultati svih projektnih paketa radi jačanja svijesti o važnosti uključivanja šire javnosti u otvorenu znanost, posebno kroz perspektivu građanske znanosti u knjižnicama.
Pogled unaprijed
Udruga Penkala nastavlja promovirati aktivnosti otvorene znanosti u Hrvatskoj. Od navigacije open access časopisima do popularizacije reproducibilnosti i građanske znanosti, ovogodišnji događaj pokrio je širok spektar aktivnosti koje spadaju pod otvorenu znanost. Ukoliko vas zanima uključiti se u neke od aktivnostu Penkale, slobodno nam se javite na info@udruga-penkala.hr ili preko učlanjenja udrugu (nema članarine).