Što je ‘otvorena znanost’?
Otvorena znanost predstavlja pristup znanstvenom istraživanju koji promiče transparentnost, suradnju i dostupnost znanstvenih podataka, metodologija i rezultata široj javnosti. Ključni aspekti otvorene znanosti uključuju otvoreni pristup znanstvenim publikacijama, otvorene podatke, otvorene recenzije, te dijeljenje istraživačkih alata i softvera.
Odličan pregled otvorene znanosti postoji na web stranici Centra za znanstvene informacije, Instituta Ruđer Bošković, te se može vidjeti na sljedećoj slici sa iste web stranice.
Zašto pričati o otvorenoj znanosti?
Ovaj pristup omogućava bržu diseminaciju znanja, povećava reproducibilnost istraživanja i potiče inovacije. Otvorena znanost također smanjuje prepreke za sudjelovanje u znanstvenom procesu, omogućujući širi doprinos globalne znanstvene zajednice. Time se potiče inkluzivnost i raznolikost u znanosti, što vodi do bogatijih i sveobuhvatnijih istraživačkih rezultata. Kroz otvorenu znanost, javnost i donositelji politika imaju pristup relevantnim informacijama, što može poboljšati donošenje informiranih odluka i društveni napredak.
Što Penkala radi?
1. Predavanja/edukacije/paneli na teme transparentnog i ordživog rada u znanosti
2023. godine smo prvi puta organizirali 4 predavnja/radionica povodom međunarodnog Open Access weeka. Cilj nastaviti tradiciju svake godine, a osim toga organizirati predavanja/radionice/panele na te teme kontinuirano tokom cijele godine. Više o prošlim događanjima na sljedećim linkovima:
- Open access week 2023. održan of 25. do 27.10.2023. na IRBu u Zagrebu i online
- Panel o tome “Kako AI mijenja rad u znanosti?” održan 27.5.2024. na Sveučilištu Algebra. Pročitaj više i pogledaj snimku.
2. Istraživanje o stavovima i praksama o otvorenoj znanosti u Hrvatskoj
Povod za provedbu ovog istraživanja proizlazi iz nedostatka relevantnih informacija o percepciji otvorenog pristupa u Hrvatskoj znanstvenoj zajednici. Prethodno istraživanje Eurodoca iz 2020/21. godine obuhvatilo je mnoge europske zemlje, ali nisu uspjeli prodrijeti u hrvatski akademski kontekst, s obzirom na sudjelovanje samo jedne osobe iz Hrvatske.
Stoga smo odlučili provesti detaljno istraživanje kako bismo bolje razumjeli percepciju otvorene znanosti među istraživačima u Hrvatskoj, te bolje kvantificirati potrebe znanstvene zajednice u Hrvatskoj.
Ovdje pročitaj više o istraživanju!
3. Blogovi i podcasti na akademske teme
Želimo polako stvarati bazu korisnih tekstova o aktualnim promjenama u znanosti, temema relevantnim za (posebno mlade) istraživače, te podcaste sa relevantnim osobama i akterima na te teme u Hrvatkoj. Neke od prijašnjih objava su:
- Upravljanje istraživačkim podatcima u hrvatskoj znanosti, by Maja Hoić
- Faktor odjeka – je li zaista bitan faktor za vrednjovanje kvalitete časopisa?, by Tamara Vujović
- Javne recenzije znanstvenih radova – promjea koja dolazi?, by Una Pale
Ostale slične blogove pročitaj ovdje, a podcaste prati ovdje.
Uključi se!
Ako te zanima kako boljšati kvalitetu znanstvenih istraživanja ili bi volio pomoći pisati tekstove, organizirati evente, snimati podcaste ili imaš samo pitanja, javi se na otvorena.znanost@udruga-penkala.hr.
Situacija u Hrvatskoj
1. Organizacije u Hrvatskoj
Centar za otvorenu znanost Sveučilišta u Rijeci
Web stranica o otvorenoj znanosti Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković
Hrvatska mreža za odgovornu i ponovljivu znanost
SRCE i njegovi tečajevi vezani uz otvorenu znanost
- Upravljanje istraživačkim podacima (P200)
- Dokumentacija i anonimizacija istraživačkih podataka (P250)
- Otvorena znanost i licenciranje rezultata znanstvenih istraživanja (P300)
2. Infrastruktura u Hrvatskoj
- DABAR Digitalni akademski arhivi i repozitoriji: https://dabar.srce.hr/
- HRČAK Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa: https://hrcak.srce.hr/
- CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija https://www.croris.hr/crosbi/