• Hrvatski
  • English

Sadržaj 2022

Raspored

Okrugli stol: Znanost tu i tamo!

Tema okruglog stola je usporedba znanosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudionici će podijeliti s nama iskustva i viđenja na teme poput: razlika između rada u znanosti vani i u Hrvatskoj, kada i za što koristi mogućnosti mobilnosti, kada i kako se vratiti u Hrvatsku itd. Pričati ćemo i o vođenju projekata u Hrvatskoj i vani, razlikama u financiranju i što možemo ‘donijeti’ iz vana ‘doma’.

Sudionici su:

Nina Kamčev, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Matea Sršen, University of Copenhagen, Danska
Filip Novkoski, Université Paris Cité, Francuska
Vedran Miletić, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska
Martina Ćirić, Pariz, Francuska

Radionica: Dobrobit mladih znanstvenika – Izazovi i resursi

Voditeljice: dr. sc. Maja Tadić Vujčić i dr. sc. Anja Wertag, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Kako mladi znanstvenici doživljavaju svoj posao iz dana u dan? Koliko su motivirani, i koliko stresa doživljavaju? Kako bi istražili odgovore na ova pitanja, ova radionica ima za cilj kroz razgovor, individualne i grupne aktivnosti potaknuti sudionike na osvještavanje načina na koji doživljavaju svoj posao i svoje uvjete rada, te na poticanje znatiželje i aktivnog traženja puta prema dobrobiti na poslu. 

Zbog čega je to važno? Dobrobit na poslu predstavlja stupanj u kojem znanstvenici svoj posao doživljavaju ugodnim, povoljnim, a postojeća literatura pokazuje značajne koristi doživljavanja visoke razine dobrobiti na poslu, kao što je podržavanje učenja, produktivnosti, zabave, kreativnosti, kvalitetnih odnosa. Sukladno tome, način na koji znanstvenici doživljavaju svoj rad vrlo važno ne samo za njih kao pojedince, već i za funkcioniranje njihovih organizacija te njihovu znanstvenu produkciju. Nažalost, nedavna istraživanja pokazuju zabrinjavajuće razine rizika za mentalno zdravlje, kao i sve manju razinu dobrobiti među istraživačima, posebno mlađim znanstvenicima na početku karijere, odnosno doktorandima i poslijedoktorandima. 

Kroz aktivnosti na radionici ćemo se osvrnuti na teorijske pristupe dobrobiti na poslu, te ćemo kroz iskustveni rad isprobati neke od načina na koje mladi znanstvenici mogu sami svakodnevno utjecati na vlastitu dobrobit u svakodnevnim situacijama na poslu.

Znanstvena predavanja

Nikola Prpić (KB Merkur): Jesmo li svijesni pod anestezijom?

Rijetko koji postupak u modernoj medicini izazivo toliku tjeskobu kao anestezija. Iako se ona formalno definira kao gubitak svijesti novija istraživanja to dovode u pitanje. Gdje između svijesti i farmakologije nastaje anestezija saznajte na ovom predavanju.

Mateo Kruljac (Institut za fiziku, Zagreb) : Laseri – princip rada, tipovi i primjene

Laseri su od svoje prve konstrukcije 1960. do danas našli široku primjenu u našim životima. U predavanju je dan kratak pregled njihovog razvoja, principa rada i tipova lasera, kao i njihove primjene u industriji, znanosti i našoj svakodnevnici.

Matea Turalija (Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Rijeka): Posljednje desetljeće razvoja metoda simulacija molekulske dinamike

Posljednjih desetljeća računalne simulacije postale su nezamjenjiv alat za proučavanje i predviđanje fizikalnih i kemijskih procesa. Fenomeni koji se mogu proučavati na ovaj način kreću se od najmanjih mjerila duljine, kao što je kvantna mehanika materije na nanoskali, pa sve do dinamike svemira na ekstra-galaktičkim udaljenostima. Širok raspon opisanih pojava pokazuje da se eksperimenti ne mogu uvijek izvesti na željeni način, a ovo su samo neki od razloga zašto se računalna simulacija u posljednje vrijeme pojavljuje kao treći pristup u znanosti, uz eksperimentalni i teorijski pristup. Mi se bavimo jednom od metoda računalne simulacije, molekulskom dinamikom, koja se koristi za proučavanje gibanja atoma i molekula za rješavanje brojnih problema u mnogim znanstvenim područjima.

Unconference predavanja

Magdalena Živković (PMF-Fizika, Zagreb): Biofabrikacija

Što je to biofabrikacija? Uzgajanje micelija gljiva? Kako bi od njih stvarati korisni materijal (umjetnu kožu, jednokratna pakiranja, materijale za građevinarstvo?

Goran Žužić (ETH Zurich): “Zašto bi filozofi trebali studirati teorijsko računarstvo?”

Računarstvo je tijekom svoga kratkog 100-godisnjeg postojanja promijenilo svijet na mnogo očitih, ali i suptilnih načina. Teorija izračunljivosti se bavi pitanjem “što je moguće izračunati” i pokazala je da postoje nedokazivi teoremi, da su svi programski jezici ekvivalentni, te da bi neki program koji rješava sve diofantske jednadžbe mogao dokazati sve teoreme ovoga svijeta. Filozofija je objeručke prihvatila teoriju izračunljivosti i ona je danas dio standardnog filozofskog kurikuluma. Npr. moderni svijet bi izgledao potpuno drugačije bez dubokih tvrdnji iz teorije kompleksnosti. Ili pak popularizacijom kvantnih računala dovodi do novih fundamentalnih pitanja koja će imati dalekosežne posljedice i za praktični svijet i za filozofiju: “što je sve moguće efikasno izračunati unutar zakona fizike”? Znamo da, pod današnjim razumijevanjem kvantne fizike, trebalo bi biti moguće efikasno faktorizirati velike brojeve (i slomiti većinu kriptografije današnjice).

Vedran Miletić (Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci): Otvoreni kod u mozaiku otvorene znanosti

U posljednjih 30-ak godina slobodni softver otvorenog koda prešao je velik put od prakse hobista i entuzijasta preko prvih industrijskih projekata koji su vremenom u suradnji IT tvrtki i zajednice razvili alate poput web preglednika Firefox i uredskog paketa LibreOffice pa do stanja integracije u IT rješenja u kojem je nezamislivo obaviti išta na internetu bez korištenja nekog programa ili biblioteke otvorenog koda. Osim u industriju, prakse slobodnog sotvera otvorenog koda polako su se probile i u znanstvenu zajednicu pa se kroz posljednjih 20-ak godina sve veći broj projekata odlučuje za otvoreno licenciranje (u nekom obliku) nauštrb tipičnog akademskog (besplatno korištenje u akademske svrhe i posebno licenciranje za komercijalnu upotrebu). Predavanje će govoriti o prednostima slobodnog softvera otvorenog koda iz akademske perspektive, dosadašnjim uspjesima i primjerima dobre prakse te ulozi otvorenog koda u pokretu otvorene znanosti.

Una Pale (Swiss Federal Institute in Lausanne): Efektivni altruizam

U zadnjih 10-20 godina razvija se pokret nazvan „Effective altruism“. U srži efektivnog altruizma jednostavno je pitanje: kako možemo iskoristiti svoje resurse tako da što više pomognemo drugima? No efektivni altruizam nije samo potraga za odgovorom na to pitanje, već i djelovanje na temelju odgovora koje pronađemo. Cilj ovog predavanja je predstaviti što sve to znači u praksi te baciti bubu u uho  😊