Što se događalo u povijesti i čemu se nadamo u budućnosti
Znanost je univerzalni jezik koji ne poznaje granice, a žene diljem svijeta igraju ključnu ulogu u njezinom napretku. Isto vrijedi i za Hrvatsku, gdje su znanstvenice ostavile neizbrisiv trag svojim istraživanjima i otkrićima. Napredak žena u znanstvenom svijetu nije došao preko noći. Kroz mnoga desetljeća, žene su morale prevladati brojne prepreke kako bi se etablirale u znanstvenim zajednicama. U 19. i 20. stoljeću, ženama je često bilo uskraćeno formalno obrazovanje ili su bile prisiljene raditi u sjeni svojih kolega. No, unatoč ovim izazovima, mnoge su žene uspjele ući u znanstvene krugove, pokazujući svoju stručnost i talent te postajući inspiracija budućim generacijama.

Marie Curie i ostale nobelovke
Jedna od najistaknutijih znanstvenica u povijesti bila je Marie Curie, prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu. Za svoj rad na radioaktivnosti, 1903. godine primila je nobelovu nagradu zajedno sa suprugom Pierrom Curiem i Henriem Becquerelom. 1911. godine osvojila je drugu Nobelovu nagradu, ovaj put za kemiju, za otkriće kemijskih elemenata radija i polonija. Njezin rad nije samo označio početak njene sjajne karijere, već je i otvorio vrata znanosti mnogim ženama, pokazujući da su jednako sposobne kao muškarci.
Od tada su brojne žene osvojile Nobelovu nagradu u različitim područjima znanosti. Tu su Gerty Cori, prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1947. godine za otkriće mehanizma koji regulira razgradnju šećera, te Dorothy Crowfoot Hodgkin, koja je 1964. dobila Nobelovu nagradu za kemiju za razvoj rendgenske kristalografije proteina.

U 21. stoljeću vidimo sve veći broj žena koje daju značajne doprinose znanstvenom svijetu. Primjerice, May-Britt Moser, zajedno s Edvardom I. Moserom i Johnom O’Keefom, osvojila je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2014. godine za otkriće stanica koje čine sustav pozicioniranja u mozgu, odnosno neuralne mreže koja tvori mentalnu kartu prostora. Osim toga, Frances Arnold 2018. godine osvojila je Nobelovu nagradu za kemiju za usmjerenu evoluciju enzima.
Što kaže statistika – žene nobelovke tek 6.7%?
Od dodjele prvih Nobelovih nagrada 1901. godine, žene su osvojile samo pet od 225 nagrada za fiziku, tri od 93 nagrade za ekonomiju i 13 od 227 nagrada za medicinu. Ukupno, 65 žena je osvojilo nagrade, što čini samo 6.7 posto od ukupnog broja (zaključno sa 2023.), pri čemu je broj žena u porastu od početka 2020-ih godina.
Za 2023. kažu da je do sada bila rekordna jer je prema izračunu 47 % nobeloviih nagrada otišlo ženama, ako se uzme da čak dvije ne dijele nagradu sa drugim znanstvenicima. Tako je srušen rekord iz 2004. Godine kada je postotak bio nešto niži i 42 % žena je doma odnijelo nagradu. Cijeli popis naših dama pogledaj ovdje.
Mileva Marić Einstein sjena Einsteinovog uspjeha?
Jedna od (ne)zapaženih znanstvenica je Mileva Marić Einstein, supruga Alberta Einsteina. Iako se njezin doprinos znanosti često spominje u sjeni njegovih, Mileva je u svoje vrijeme bila značajna znanstvenica. Studirala je matematiku na Zurich Polytechnic (danas ETH) i sudjelovala je u Einsteinovim istraživanjima. Neki smatraju da je upravo ona bila kritički faktor u Einsteinaovim radovima, pružajući mu intelektualnu i emocionalnu potporu.
Iako nema nedvosmislenih dokaza o njenom direktnom doprinosu Einsteinaovim teorijama, postoje zapisi i pisma koji sugeriraju da su surađivali na mnogim projektima. Neke teorije sugeriraju da je Mileva bila kritičan segment u raspravama koje su dovele do razvoja nekih glavnih koncepata u Einsteinaovoj teoriji relativnosti, uključujući teoriju specijalne (poseben) relativnosti. Postoji i teorija da je Mileva Marić pomogla Albertu Einsteina u matematičkim proračunima i analizama, s obzirom na njen matematički talent. Bez obzira na točnu prirodu njenog doprinosa, jasno je da je Mileva bila važna figura u životu Alberta Einsteina te da je njihova suradnja imala dubok utjecaj na njegovu karijeru i njegova dostignuća u znanosti.

Znanstvenice u Hrvatskoj
Od rane povijesti znanosti u Hrvatskoj, žene su se istaknule svojim doprinosima. Primjerice, Milica Bogdanovićbila je prva žena kojoj je dodijeljen stupanj doktora znanosti na Zagrebačkom sveučilištu, točnije Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (današnji Filozofski fakultet). Ona je ujedno prva žena sa doktoratom na području cijele bivše Jugoslavije. Bilo je to 1906. godine. Moglo bi se reći da je to bila godina kada je započeo hrvatski pokret žena u znanosti.
Među istaknutim hrvatskim znanstvenicama je i Marija Jurić Zagorka, poznata kao prva profesionalna novinarka u Hrvatskoj. Možda nije bila direktno uključena u znanost, ali je definitivno bila žena ispred svog vremena, inovativna i odvažna. Unatoč neprijateljstvu društva prema obrazovanim ženama u njenom vremenu, Zagorka je istraživala i pisala o znanstvenim temama, postavljajući temelje za buduće generacije žena u znanosti. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, te časopis Hrvatica.
Danas, u 21. stoljeću, hrvatske znanstvenice nastavljaju pridonositi razvoju znanosti na mnogim područjima.
Izazovi i promjene – kako 21. Stoljeće tretira žene u znanosti
Iako su žene u hrvatskoj znanosti ostvarile značajne uspjehe, suočavaju se i s brojnim izazovima, uključujući nedostatak financiranja i podrške, pogotovo za istraživanja koja se odnose na zdravlje i bolesti žena. Više o ovome je pisala Kerri Smith u svom preglednom popularističkom članku za Nature (2023). Rodna nejednakost i stereotipi još uvijek postoje, ali postoji i sve veća svijest o potrebi za promjenama i stvaranju inkluzivnijeg okruženja za žene u znanosti s obje strane pipete.
Danas, žene u znanosti ne samo da dolaze do značajnih znanstvenih otkrića, već također potiču promjene u samom sustavu znanosti, boreći se protiv rodno uvjetovane pristranosti te promovirajući rodnu jednakost. Organizacije poput “500 Women Scientists” i “For Women in Science” posvećene su promicanju karijera žena u znanosti i pružanju podrške ženama u svim fazama njihovog rada.

Uz to, sve veći broj programa i inicijativa usmjerenih na poticanje djevojaka da se zainteresiraju za znanost doprinosi izgradnji budućnosti u kojoj će žene igrati još veću ulogu u oblikovanju znanstvenog napretka. Neki od njih su AAUW, AWIS, BCG, GWC, MWM, SWE. Rastuća prisutnost žena u znanosti nije samo pitanje pravednosti, već i ključni čimbenik u osiguravanju raznolikosti perspektiva i ideja koje su neophodne za rješavanje najvećih izazova s kojima se čovječanstvo suočava.
U konačnici, priče žena u znanosti, bilo da se radi o pionirkama poput Marie Curie ili suvremenim istraživačicama koje mijenjaju svijet, inspiriraju i podsjećaju nas na važnost jednakosti i inkluzivnosti u znanstvenom napretku. Njihovi doprinosi ne samo da proširuju naše razumijevanje svijeta oko nas, već i osvjetljavaju put za buduće generacije znanstvenica koje će nastaviti graditi na njihovom nasljeđu.
I za kraj, za sve žene i žene u znanosti dva su važna datuma početkom godine. Prvi je onaj dobro poznati 8 ožujka – međunarodni dan žena. Drugi bitan datum, onaj možda malo slađi, je 11. veljače kada se slavi međunarodni dan žena U ZNANOSTI! 😉
Autor: Tea Vasiljević
Vizuali: Mia Klemenčić
Proofread: Andrej Bukovac-Mimica, Una Pale

Povodom međunarodnog dana žena u znanosti, objavili smo podcast sa Ingom Patarčić.
Inga je bioinformatičarka, manadžerica znanstvenih podataka i znanstvena popularizatorica. U ovom razgovoru pričamo ne samo o mnogim promjenama i potrebama za promjene u znanosti kao što su problem reproducibilnosti znanstvenih istraživanja, potrebe za kvalitetnim znanstvenim podatcima, otvorenoj znanost i građanskoj znanosti, ali i povodom 11.2. – Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti pričamo i o problemu odnosa spolova u znanosti.
Leave a Reply
You must belogged in to post a comment.