Prvi vikend nakon Međunarodnog dana žena 8.3. ponovno smo obilježili organizacijom još jednog Penkalinog događaja – “Znanost u prolazu”. U subotu 11.3.2023. od 11:00 do 13:30 na Cvjetnom trgu u Zagrebu naših trinaest znanstvenica zainteresiranoj je javnosti kroz javno učenje i radionice imalo priliku predstaviti svoju ljubav prema pojedinim znanstvenim poljima. Drago nam je da svake godine interes prema ovom događaju sve više raste pa ovom prilikom još jednom zahvaljujemo našim znanstvenicama, medijima, partnerima Premifab i Organizacija i zainteresiranoj publici. Naše znanstvenice koje su sudjelovale ove godine i teme njihovih predavanja navodimo prema održanom rasporedu:
- dr.sc. Ivana Brekalo (Institut Ruđer Bošković): “Bolji život pomoću mehanokemije”
- Doris Brkić, mag. biol. mol i Paula Štancl, mag. biol. mol (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu): “Tajne pojedine stanice”
- izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac (Institut Ruđer Bošković): “Stres i mentalno zdravlje”
- doc. dr. sc. Kristina Potočki (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu): “Kako nam zelena inženjerska rješenja pomažu u smanjenju rizika od poplava?”
- Mia Radović, mag. ing. biotechn. (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu): “Ima li NADE(S) za nas?”
- izv. prof. dr. sc. Ankica Kovač (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu): “Vodik i obnovljivi izvori energije”
- Katarina Mandić, mag. ing. biotechn. (Institut Ruđer Bošković): “Tamna tvar genoma”
- Petra Šoštarić Mužić, dr. med. vet. (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu): “Samo doza čini otrov”
- dr. sc. Martina Kadoić Balaško (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu): “Čudesni svijet kukaca”
- Sara Šariri, mag. oecol. (Institut Ruđer Bošković): “Znanost u službi zaštite prirode”
- dr. sc. Lana Ceraj (Institut Ruđer Bošković): “U lovu na kozmičke zvijeri”
- izv. prof. dr. sc. Miranda Sertić, mr. pharm. (Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu): “Kako analitičari pomažu u liječenju raka dojke?”
dr. sc. Ivana Brekalo
Institut Ruđer Bošković
“Bolji život pomoću mehanokemije”
Ivana je poslijedoktorandica u Laboratoriju za primijenjenu i održivu kemiju na Institutu Ruđer Bošković, gdje radi na razvijanju novih metoda u mehanokemiji. U svojem izlaganju predstavila je novo rješenje za stvaranje stabilnijih i učinkovitijih umjetnih gnojiva u poljoprivredi.
Više o ovim rezultatima možete pročitati na: Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković smislili recep za zeleno gnojivo
Mia Radović, mag. ing. biotechn.
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Ima li NADE(S) za nas?”
Mia Radović je rođena Istrijanka koja je svoj istraživački put započela u Znanstveno edukacijskom centru Višnjan. Nakon završenog studija Molekularna biotehnologija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na istom se zapošljava 2020. godine. Trenutno izrađuje doktorski rad na HRZZ projektu Racionalan dizajn prirodnih eutektičkih otapala za pripremu i formulaciju kiralnih lijekova. U svom znanstveno-istraživačkom radu promiče načela biotehnologije i zelene kemije koje nastoji objediniti i implementirati u raznim biokatalitičkim procesima s posebnim naglaskom na farmaceutske primjene. Strastveno se bavi popularizacijom znanosti gdje nastoji promicati nove zelene politike i poticati transfer znanja iz akademije u industriju.
dr.sc. Martina Kadoić Balaško
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
“Čudesni svijet kukaca”
Martina Kadoić Balaško rođena je u Zagrebu 1992. godine. Poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti upisala je 2018. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nakon završenog preddiplomskog studija Zaštita bilja i diplomskog studija Fitomedicina. Istraživanje i rad na doktorskoj disertaciji bio je usmjeren na praćenje rezistentnih populacija najvažnijih gospodarskih i ekonomskih štetnika te na istraživanje novih metoda detekcije. Doktorirala je u prosincu 2022. na temu „Promjene genoma povezane s razvojem rezistentnosti na insekticide u ekonomski važnih štetnika u Hrvatskoj“ Do sada je kao autor ili koautor objavila 12 a1 radova, 7 a2 radova, jedno poglavlje u knjizi, te nekoliko stručnih radova. Sudjelovala je na međunarodnim znanstvenim i domaćim stručnim skupovima s ukupno 39 usmenih ili poster priopćenja. Dobitnica je nekoliko nagrada za znanstvenu izvrsnost. Znanstveni interesi su joj vezani uz entomologiju, populacijsku genetiku, geometrijsku morfometriju i integriranu zaštitu bilja.
Paula Štancl, mag. biol. mol.
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Tajne pojedine stanice”
Paula Štancl, mag. biol. mol., je asistentica u Grupi za Bioinformatiku i studentica druge godine doktorskog studija Biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Već je u ranijim studentskim danima dobila Rektorovu nagradu za bioinformatičku analizu genoma ogulinske špiljske spužvice, endemske vrste u Hrvatskoj. Danas se Paula u svakodnevnom radu bavi analizom tumorskih podataka dobivenih pomoću sekvenciranja ljudskog genoma. Proučava mutacije i epigenetske modifikacije koje su odgovorne za nastanak i razvoj tumora. Razvija modele strojnog učenja kako bi što bolje odredila porijeklo tumora i njegovih raznih podtipova, s ciljem unaprjeđenja tumorskih terapija.
Doris Brkić, mag. biol. mol.
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Tajne pojedine stanice“
Doris Brkić, mag.biol.mol. je također asistentica u grupi za bioinformatiku i studentica prve godine doktorskog studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. U srednjoj školi i na fakultetu je aktivno sudjelovala kao popularizatorica znanosti kroz manifestacije kao što su Noć biologije te Znanstveni piknik. Smatra da je vrlo bitno približiti znanost svima, a naročito djeci jer se kroz zabavu uvijek najviše nauči te je to odličan način za poticanje međusobnog razumijevanja zanstvenika i opće populacije. Doris se trenutno bavi analizom genomskih podataka pacijenata oboljenih od COVID-19 bolesti te pokušava pronaći male izmjene u genima pacijenata (polimorfizama jednog nukleotida tj. SNP) koje su povezane sa težinom njihovih simptoma. Cilj njezinog istraživanja je da se u konačnici sekvenciranjem gena neke osobe mogu utvrditi postoje li rizični faktori te predvidjeti kakav će biti ishod bolesti, hoće li doći do težeg oblika bolesti ili lakšeg.
izv. prof. dr. sc. Ankica Kovač
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
“Vodik i obnovljivi izvori energije”
Ankica Kovač je izvanredna profesorica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Područje istraživanja kojime se bavi uključuje vodik u sprezi s obnovljivim izvorima energije. Ankica je gostujuća urednica međunarodnih časopisa International Journal of Hydrogen Energy i Energies Journal. Autorica je i koautorica znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim znanstvenim časopisima visokoga faktora odjeka, zbornicim radova i poglavljima knjiga. Urednica je knjige pod nazivom Fuel Cell and Hydrogen Technologies in Aviation koju je izdao Springer Cham. Ankica je osnovala i pokrenula međunarodnu konvenciju Renewable Hydrogen Energy Convention. Izradila je prvi hrvatski bicikl na vodik i prvu hrvatsku punionicu vodika koja je zbog svog inovativnog dizajna zaštićena kao intelektualno vlasništvo na nacionalnoj (žig) i međunarodnoj razini (dizajn). S ciljem promocije transporta temeljenoga na vodiku, u suradnji s Toyota Croatia d.o.o., organizirala je Croatia Mirai Challenge kao putovanje od Zagreba do Brisela. Uz nekoliko manjih projekata u tijeku, Ankica je voditeljica projekta pod nazivom Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te projekta pod nazivom Napredne metode proizvodnje i transporta zelenog vodika financiranoga iz Hrvatske zaklade za znanost. Više o projektima i aktivnostima donosi poveznica https://hydrogen.hr.
Ankica je predstavnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Hydrogen Europe Research, te članica Izvršnog odbora The Collaboration Programme on Advanced Fuel Cells, kao predstavnica Republike Hrvatske. Članica je Vijeća Predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju i potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik. Sudjelovala je u izradi Hrvatske strategije za vodik kao potpredsjednica Stručne radne skupine pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, te je kao predsjednica Radne skupine za mapiranje i predviđanje sudjelovala u projektu u okviru tematskog prioritetnog područja Energija i održivi okoliš pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Ankica je dobitnica nagrade Croatian Woman of Influence Award u kategoriji Leadership and Innovation.
Sara Šariri, mag. oecol.
Institut Ruđer Bošković
“Znanost u službi zaštite prirode“
Sara Šariri, mag. oecol., preddiplomski i diplomski studij Znanosti o okolišu završila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem trenutno pohađa drugu godinu doktorskog studija Biologije. Tijekom studentske prakse u ekotoksikološkom laboratoriju u Lisabonu razvila je interes za rad u znanosti te se 2021. zaposlila kao asistentica u Laboratoriju za biološke učinke metala Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković, na HRZZ projektu BIOTOXMET pod mentorstvom dr. sc. Vlatke Filipović Marijić. Njezin istraživački rad uključuje praćenje bioloških promjena organizama koje odražavaju kvalitetu vodenih sustava, posebno kod izloženosti zagađivalima poput toksičnih metala i mikroplastike. Biološke promjene uglavnom prati na slatkovodnim ribama, ali istražuje i mogućnost uvođenja njihovih nametnika kao novih osjetljivih bioindikatora zagađenja vodenih ekosustava metalima. Dosadašnje rezultate istraživanja predstavila je na nekoliko domaćih i međunarodnih skupova.
izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac
Institut Ruđer Bošković
“Stres i mentalno zdravlje”
Izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac, voditeljica je Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković. Diplomirala, magistrirala i doktorirala je u području molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, te diplomirala projektni menadžment na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu te primila više nagrada i stipendija, uključujući nagrade Instituta Ruđer Bošković te Državnu nagradu za znanost za popularizaciju znanosti. Objavila je više of 80 znanstvenih radova i 20 poglavlja u knjigama. Koordinira/sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Predaje na diplomskim i doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, Osijeku i Rijeci te je mentorica 16 diplomskih i 5 doktorska rada. Sudjeluje u radu stručnih društava, organizaciji znanstvenih skupova i popularizaciji znanosti. Članica je uredništva te recenzentica brojnih časopisa, kongresa, knjiga i znanstvenih projekata. Njeno područje istraživanja je molekularna osnova poremećaja povezanih s stresom i neuropsihijatrijskih poremećaja, te molekularni mehanizmi neuropsihoaktivnih lijekova.
Katarina Mandić, mag. ing. biotechn.
Institut Ruđer Bošković
“Tamna tvar genoma”
Katarina Mandić je asistentica na Institutu Ruđer Bošković u Laboratoriju za strojno učenje i reprezentacije znanja. Diplomirala je Molekularnu biotehnologiju na PBF-u gdje se prvi put susrela s bioinformatikom – spoj biologije, statistike i računarstva. Zatim se pridružila bioinformatičkoj grupi na IRB-u gdje analizira i vizualizira velike količine podataka dobivene visoko-propusnim biološkim eksperimentima, kao što je sekvenciranje genoma. Uže područje interesa obuhvaća analizu varijanti u kontekstu ljudskih bolesti, odnosno kako iz velike količine podataka iz genoma možemo naučiti nova znanja o mehanizmima nasljednih bolesti. Osim istraživačkog rada, Katarina sudjeluje u aktivnostima popularizacije znanosti i znanstvene metode. U slobodno vrijeme je aktivna sportašica i Hrvastka softball reprezentativka.
dr. sc. Lana Ceraj
Institut Ruđer Bošković
“U lovu na kozmičke zvijeri”
Lana je 2020. godine doktorirala na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu na temu istraživanja dalekih galaksija opaženih radio teleskopom VLA. Od 2020. godine radi na Institutu Ruđer Bošković gdje istražuje međuzvjezdani prostor i magnetsko polje naše galaksije Mliječne staze na temelju opažanja napravljenih radioteleskopom LOFAR. Od 2023. godine fokus istraživanja su joj statističke analize velikih skupova zvijezda opaženih svemirskim teleskopom Gaia.
doc. dr. sc. Kristina Potočki
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Kako nam zelena inženjerska rješenja pomažu u smanjenju rizika od poplava?”
Kristina Potočki je docentica na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, gdje se bavi istraživanjima u području hidrologije, vodnog gospodarstva i mehanike fluida. U svojem izlaganju predstavila nam je ulogu znanosti i inženjerstva u procesu pronalaženja najboljih rješenja za obranu od poplava.
Petra Šoštarić Mužić, dr.med.vet.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Samo doza čini otrov”
Petra Šoštarić Mužić, dr. med. vet, rodom iz Koprivnice, diplomirala je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2019. godine, gdje već kao studentica pokazuje zanimanje za znanost te za studentski znanstveni rad dobiva Rektorovu nagradu. Nakon završenog fakulteta kratko vrijeme radi kao stručni suradnik za farmakovigilanciju. U rujnu 2020 godine zapošljava se kao asistent na Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta, na HRZZ istraživačkom projektu pod mentorstvom dr. sc. Ivice Mataka. Bavi se pretkliničkim istraživanjem središnjih učinaka botulinum toksina na motoriku i oporavak mišića u životinja kod kojih je eksperimentalno izazvan mišićni spazam. U sklopu radnog mjesta, upisuje doktorski studij-Biomedicina i zdravstvo, te dio doktorata izrađuje u suradnji sa Sveučilištem u Padovi, Laboratorijem za neurotoksine, neurodegeneraciju i regeneraciju pod komentorstvom doc. dr. sc. Marca Pirazzinija.
izv. prof. dr. sc. Miranda Sertić, mr. pharm.
Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Kako analitičari pomažu u liječenju raka dojke?”
Miranda Sertić zaposlena je kao izvanredna profesorica na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju nastave na diplomskom i poslijediplomskim studijima na kolegijima Analitika lijekova, Kontrola kakvoće lijekova, Osiguravanje kvalitete i registracija lijekova, Farmaceutska informatika i Analitički postupci u identifikaciji krivotvorenih farmaceutskih proizvoda. Voditeljica je HRZZ uspostavnog istraživačkog projekta „Nova bioanalitička rješenja za personalizaciju raka dojke“ te mentorica brojnim studentima diplomskog i doktorskog studija. Iznimno je angažirana u nacionalnim i međunarodnim farmaceutskim strukovnim udruženjima te aktivnostima popularizacije znanosti.
U nastavku pogledajte galeriju fotografija, a više informacija o ovogodišnjim temama predavanja saznajte na sljedećoj poveznici.
Vidimo se i sljedeće godine!
Leave a Reply
You must belogged in to post a comment.